Kategorija: bs

U našim domaćinstvima, korištenje tople vode često predstavlja značajan udio u ukupnoj potrošnji energije. Srećom, postoji jednostavan način da smanjimo ovu potrošnju i ostvarimo značajne uštede. Ključno je smanjiti korištenje tople vode za pranje veša i suđa te umjesto toga koristiti hladnu ili pak mlaku vodu kad god je to moguće.

Ako se pitate zašto, odgovor je jednostavan. Naime, važno je napomenuti da smanjenje upotrebe tople vode ima pozitivan uticaj i na okoliš. Kada koristimo manje tople vode, smanjujemo potrošnju fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zagrijavanju.

Smanjenje upotrebe tople vode jednostavan je i efikasan način da smanjite potrošnju energije u vašem domaćinstvu. Donosimo i nekoliko korisnih savjeta. Uz manje korištenje tople vode za pranje veša i suđa, možete ostvariti značajne uštede na računima za energiju, produžiti životni vijek svojih aparata i doprinijeti očuvanju okoliša. Počnite primjenjivati ove jednostavne promjene i uživajte u prednostima koje donose vašem domaćinstvu i planeti.

Pranje veša je jedna od svakodnevnih aktivnosti u domaćinstvu koja obično uključuje upotrebu tople vode. Međutim, većina modernih mašina za veš danas ima opciju hladnog pranja. Kada koristite hladnu vodu umjesto tople, možete postići odlične rezultate pranja, a istovremeno smanjiti potrošnju energije. Hladna voda je također nježnija prema tkaninama, čime se produžuje njihov vijek trajanja. Samo kada je to stvarno potrebno – kod izuzetno prljavog veša možete koristiti toplu ili vruću vodu.

Slično tome, pranje suđa također zahtijeva toplu vodu. Međutim, mnoge mašine za suđe imaju opciju ekološkog ciklusa koji koristi manje tople vode i manje energije. Ako ručno perete suđe, razmotrite upotrebu sudopera napunjenog hladnom ili mlakom vodom umjesto puštanja vruće vode iz slavine tokom cijelog procesa pranja. Možete koristiti ekološki prihvatljive deterdžente koji su efikasni čak i u hladnoj vodi. Ako je potrebno koristiti toplu vodu, uvijek kontrolišite temperaturu i nemojte je pregrijavati.

I na kraju ne tako ne važan savjet. Prilikom pranja zuba, nemojte puštati vodu da teče tokom cjelokupnog procesa, tako ćete uštedjeti i više od litar vode. Ovakve male promjene u svakodnevnim aktivnostima doprinose velikim uštedama i očuvanju naše životne sredine.

Nakon što je nedavno austrijska prijestolnica najavila da će do kraja 2023. godine izgraditi najveću i najjaču toplotnu pumpu u centralnoj Evropi koja će zagrijavati 25.000 bečkih domaćinstava, pažnja javnosti se upravo usmjerila na nju – toplotnu pumpu. Ova tako reći „magična“ pumpa će u Beču umanjiti emisiju karbon – dioksida za čak 40.000 tona godišnje. Čak i u Švicarskoj se danas svaka treća novogradnja oprema nekom od različitih tipova toplotnih pumpi, u Švedskoj 7 od 10 novogradnji, a u Njemačkoj i Islandu jedna četvrtina.

No, šta je toplotna pumpa i zašto u posljednje vrijeme vlada veliko interesovanje za nju?

Naime, želja svakog pojedinca u 21. stoljeću je da smanji troškove energije i klimatski otisak. Zato kao pojedinci biramo ekološki prihvatljiv izvor energije, odnosno onaj koji energiju crpi iz prirode. Toplotna pumpa hvata sunčevu energiju koja je pohranjena u tlu gdje živite ili u zraku – i koristi se za grijanje vašeg doma i vode za kućanstvo. To je kako kažu beskrajan i besplatan resurs.

Za razliku od drugih obnovljivih izvora energije kao što je solarna i energija vjetra, toplota iz okoliša (zemlja, voda, zrak) dostupna je za non-stop korištenje tokom cijele godine. Toplotnom pumpom, bez dodatnog izvora energije, moguće je pokriti sve potrebe za toplotnom energijom jedne kuće za grijanje i PTV (priprema tople vode).

Zato toplotne pumpe predstavljaju pouzdan, ekonomičan i ekološki sistem grijanja koji će prema procjenama stručnjaka u bliskoj budućnosti biti vodeći način grijanja i hlađenja, a samim tim i štednje.

Radi standardizacije prihvaćen je jedinstveni COP koeficijent (coefficient of performance= faktor grijanja ili toplinski množitelj) koji opisuje omjer promjene toplote prema uloženom radu. Jednostavnim rječnikom rečeno, ako toplotna pumpa ima COP 4 onda ona daje 4 kW energije za svaki 1 kW uložene energije.

Ako grijete svoj dom, toplotna pumpa će apsorbirati toplotu izvana (bilo iz zraka ili zemlje, ovisno o modelu) i prenijeti je u zatvorene prostore. Ako pak hladite svoj dom, toplotna pumpa radi suprotno, upija toplotu iznutra i prenosi je van. Za taj prijenos toplotne energije troši se mnogo manja energija od prenesene, čime se obezbjeđuje visoko efikasno grijanje i hlađenje.

Tako se za utrošeni 1 kWh električne energije za izvlačenje toplote iz obnovljivih izvora dobiva na izlazu energija grijanja od 3kW do 5kW. Osim grijanja i tople vode, toplotne pumpe mogu i hladiti, što je velika prednost u odnosu na tradicionalne sisteme grijanja. Nema potrebe za izgradnjom dimnjaka, a za instalaciju je potreban samo 1m2. Neovisna je o fosilnim gorivima i ono što je veoma važno istaći da doprinosi smanjenju CO2, te tako čuva našu prirodu.

Zaključak: Koje su prednosti toplotne pumpe? Manja potrošnja energije znači i manji mjesečni troškovi, ali i brz povrat ulaganja. Tih način rada, minimalno i jednostavno održavanje, te dugi vijek uređaja samo su neki od benefita toplotne pumpe. Osim toga, jednim sistemom grijemo prostor u zimskim mjesecima i hladimo ga ljeti.  

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora sve više je u fokusu interesa bosanskohercegovačke javnosti, pa tako raste interesovanje među pojedincima koji se sve češće odlučuju postaviti solarne panele na krovove svojih kuća.

Naime, brojne su prednosti solarne energije, ali kao najznačajnija karakteristika ističe se smanjenje troškova električne ili toplotne energije, te u konačnici pozitivan uticaj na životnu sredinu. Iako je ugradnja solarnih panela velika investicija, ipak povrat investicije je zagarantovan i najčešći je u nekoliko godina nakon ugradnje (5-6 godina). Ovaj podatak ne treba uzeti kao egzaktan, jer vrijeme povrata investicije zavisi od više faktora. Nakon što u potpunosti vratite uložena sredstva, solarni paneli počet će da rade u vašu korist, jer ćete imati vlastitu energiju za lične potrebe bez dodatnih troškova.

Pločasti solarni kolektori pretvaraju čak 95% sunčevog zračenja u energiju, a ušteda koja se ostvaruje korištenjem solarnih sistema za potrebe grijanja vode ide i do 70%. U domaćinstvima uštede prije svega zavise od vrste panela koji se koriste, te u koje svrhe, a korištenje solarne energije za potrebe grijanja prostora dovodi do uštede od 20% do 35% na godišnjem nivou.

Ono što je najvažnije, jeste činjenica da je solarna energija dobra za okoliš. Poznato je da je solarna energija čist, prirodan i “zelen” oblik energije. Ona smanjuje nivo  zagađenja i ne postoji niti jedan način na koji ona negativno utiče na prirodu i okoliš. Ne ispušta nikakve oblike štetnih plinova, a osim potrebe za vodom, ne zahtjeva apsolutno nikakve dodatne resurse. Dakle, sve to je čini izuzetno korisnom i korištenjem iste svako čini veliku uslugu okolišu, a to je još jedna važna činjenica.

Mnogi možda ne znaju da se solarna energija ne mora koristiti samo za opskrbu električnom strujom, već i za potrebe grijanja. Različiti termalni sistemi će solarnu energiju koristiti i kao rješenja za grijanje. Ovaj izvor energije je potpuno besplatan, neiscrpan i dostupan u neograničenim količinama. Istraživanja su pokazala da solarna energija ispušta mnogo manje stakleničkih gasova u odnosu na fosilna goriva, odnosno da ima manji uticaj na klimatske promjene u odnosu na ostale neobnovljive izvore energije.

Postoji još nekoliko benefita korištenja solarne energije poput činjenice da ćete se  zaštititi od budućih povećanja u cijenama električne energije, jer vi ćete imati jeftin i odličan izvor energije koji ne morate plaćati nikom.  Svaka kuća koja se koristi solarnom energijom zapravo funkcioniše poput malene elektrane, a zauzvrat će čitav okoliš dobiti viši nivo sigurnosti te znatno manji broj nezgoda i katastrofa uzrokovanih ljudskim greškama.

Zanimljivosti radi, činjenica je da dnevno na zemljinu površinu dospije 960 milijardi Kwh sunčeve energije, te da ista u teoriji može da podmiri potrebe svjetske populacije za energijom narednih 180 godina, onda je jasno koliki je potencijal ovog izvora energije. Većina današnjih energetskih solarnih sistema ne zahtijevaju mnogo održavanja, a samim tim ne prouzrokuju ni visoke troškove održavanja. Solarni paneli koji se koriste za potrebe domaćinstava zahtijevaju čišćenje svega nekoliko puta godišnje.

I ne zaboravite da je solarna energija dostupna širom svijeta jer je svaki dio planete pod uticajem sunčevog zračenja. Neki dijelovi zemlje imaju više sunčanih dana, te bolje preduslove za korištenje solarne energije, ali zanimljiva činjenica je da Njemačka daleko ispred ostalih u upotrebi solarne energije, te se smatra da ima naveći kapacitet solarne energije u svijetu zahvaljujući ulaganjima iako se nalazi sjevernije od ekvatora. 

Mostar, 21. prosinac 2022. – Projekt energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP i Dodatno financiranje za BEEP) provodi se od 2015. godine, a do sada je u okviru ovog projekta obnovljeno 83 javnih objekata, sa posebnim fokusom na zdravstvene i obrazovne institucije. Kroz implementaciju Projekta do sada je kreirano 2.150 zelenih radnih mjesta, te je poboljšana ugodnost boravka za više od 563.000 korisnika. Provođenjem navedenih projektnih aktivnosti očekuje se smanjenje emisija CO2 od gotovo 9.000 tona godišnje, dok očekivane uštede energije na godišnjem nivou iznose skoro 31.716 MWh.

U Mostaru su simboličnom ceremonijom svečano otvorena četiri objekta na kojima je izvršena implementacija mjera energetske učinkovitosti:

• Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju;
• Klinika za infektivne bolesti;
• Ravnateljstvo Sveučilišne kliničke bolnice Mostar
• Klinika za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu.

U obnovu ova četiri objekta Vlada Federacije BiH  uložila je više od 1.9 milijuna KM, a radovi su realizirani u skladu sa svjetskim standardima iz oblasti energetske učinkovitosti.

„Sretan sam što nastavljamo sa provođenjem Projekta energetske učinkovitosti za Bosnu i Hercegovinu i obnovom javnih objekata u Federaciji BiH. Implementacija mjera energetske učinkovitosti višestruko je značajna. Prvenstveno, poboljšavamo uvjete rada i boravka za sve korisnike obnovljenih objekata. Činjenica da će medicinski radnici sasvim sigurno imati bolje uvjete rada je sama po sebi iznimno bitna. Pored toga, ostvarujemo i značajne uštede u troškovima za energiju. Istraživanja pokazuju da ulaganje jednog eura u energetsku učinkovitost, kroz kratko vrijeme, donosi povrat od 4 do 5 eura, što omogućava brzi povrat uložene investicije. Na kraju, smanjujemo i zagađenost zraka, što je važno za zdravlje cjelokupnog društva.“ izjavio je ovim povodom Josip Marić, federalni ministar prostornog uređenja.

Implementacija mjera energetske učinkovitosti na ovim objektima podrazumijevala je: termoizolaciju fasadnih zidova, zamjenu fasadnih otvora, termoizolaciju stropova i krovova uključujući rekonstrukciju kosih i ravnih krovova, zamjenu azbest-cementnog pokrova novim od profiliranog lima, djelomičnu zamjena rasvjetnih tijela, poboljšanje sistema centralnog grijanja, zamjenu kotla i energenata, ugradnju termostatskih ventila, ugradnju opreme za mjerenje potrošnje energije i praćenje temperature i vlažnosti.

Očekivana ušteda na troškovima za energiju, nakon realizacije mjera energetske učinkovitosti za ove objekte, iznosi više od 285.000 KM godišnje, dok je očekivano zbirno godišnje smanjenje emisije stakleničkih plinova 387 tona CO2.

Svečanom otvorenju energetski obnovljenih klinika, pored ministra Martića, nazočili su Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko – neretvanske županije i Ante Kvesić, ravnatelj SKB Mostar.

BEEP je najveći projekt energetske učinkovitosti u BiH koji se realizira kreditnim sredstvima Svjetske banke. Projekt se implementira u razdoblju od 2015. do 2024. godine s ciljem predstavljanja prednosti i održivosti energetske učinkovitosti. Procjenjuje se da će od povećanja energetske učinkovitosti višestruke koristi imati oko 563.000 korisnika objekata u javnom sektoru. Također, ovaj projekt pruža podršku BiH na ispunjavanju obveza iz Sporazuma energetske zajednice, kojim se obvezala na implementiranje direktive EU iz oblasti energetske učinkovitosti.

U OBNOVU DVIJE KLINIKE KCUS – a SVJETSKA BANKA ULOŽILA VIŠE OD TRI MILIONA MARAKA

SARAJEVO (16.12.2022.) – Delegacija Svjetske banke obišla je Kliniku za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i Kliniku za urgentnu medicinu, Kliničkog centra univerziteta Sarajevo na kojima su implementirane mjere energetske efikasnosti. Ove aktivnosti dio su projekta „Energetska efikasnost BiH“ (BEEP) kojeg sprovodi Federalno ministarstvo prostornog uređenja, a koji se finansira iz kredita Svjetske banke.

„Bosna i Hercegovina je prepoznala značaj energetske učinkovitosti, te je s ciljem ostvarenja ekonomske održivosti pristupila dodatnom financiranju za projekat „Energetske efikasnosti za BiH“ (AF BEEP) iz kreditnih sredstava Svjetske banke. AF BEEP je projekat od iznimne važnosti u cjelokupnom procesu pridruživanja BiH Europskoj uniji. Svjesni stanja u kojem se nalaze objekti javne namjene, te činjenice kako su zgrade najveći pojedinačni potrošači energije, a time i veliki zagađivači okoliša, krenuli smo s projektom BEEP kojim je u Kantonu Sarajevo do sada obuhvaćeno 14 objekata javne namijene, od toga tri zdravstvene ustanove, jedna policijska akademija, zatvor, administrativna ustanova i osam obrazovnih institucija. S obnovom smo nastavili zahvaljujući projektu AF BEEP u okviru kojeg su u ovom kantonu obnovljene još tri zdravstvene ustanove i jedna policijska akademija“, kazao je Josip Martić, ministar prostornog uređenja FBiH.

U obnovu Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i Klinike za urgentnu medicinu na KCUS – u uloženo je više od 3.1 miliona KM.  Procijenjuje se da će za 362 tona godišnje biti smanjena emisija CO2, a očekivana ušteda energije iznosila bi oko 1.800 MWh/god.

Radovi su realizirani u skladu sa svjetskim standardima iz oblasti energetske efikasnosti, a podrazumijevali su različite mjere, od termoizolacije fasadnih zidova, stropa prema negrijanom potkrovlju, poda iznad negrijanog podruma do zamjene posojeće stolarije i bravarije, ugradnje dinamičkih termostatskih ventila, kalorimetara, senzora temperature i vlažnosti, a uspostavljen je i sistem daljinskog očitavanja podataka.    

Investicije u energetsku efikasnost će smanjiti potrošnju energije u odabranim objektima javnog sektora i pokazati ekonomsku održivost unapređenja energetske efikasnosti, uključujući smanjenje tekućih troškova za energiju i s njima povezanih javnih rashoda.

Implementacija mjera energetske efikasnosti u zgradama javne namijene počela je 2015. godine. U fokusu Projekta su, prvenstveno zgrade visoke društvene važnosti, poput objekata obrazovnih i zdravstvenih institucija, ali i drugi objekti javne namjene. Do kraja 2020. godine je, u obnovu 55 objekata zdravstvenih, obrazovnih i drugih institucija, uloženo 25.088.140,12 KM (sa PDV-om). Procijenjene godišnje uštede iznose 3.044.353 KM (sa PDV-om), a očekuje se smanjenje emisije CO2 u iznosu od 4.565 tone godišnje.

Rezultati ostvareni kroz projekte Svjetske banke za energetsku efikasnost u BiH (BEEP i Additional Financing for BEEP) najbolji su primjer dobre sinergije između ministarstva, projektnog tima i finansijera, jer kroz investiciju od 43 miliona KM do sada su obnovljene 83 zgrade javne namijene (ukupne površine veće od 260.000 m2), te je poboljšana ugodnost boravka za više od 476.500 korisnika. Provođenjem aktivnosti u okviru BEEP i AF BEEP projekata očekuje se smanjenje emisija CO2 od gotovo 9.000 tona godišnje, dok uštede energije na godišnjem nivou iznose 31.716 MWh.
 

VELIKE EKONOMSKE UŠTEDE I SMANJENJE EMISIJA CO2

MOSTAR (06.12.2022.) – Delegacija Svjetske banke obišla je četiri objekta Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i JU OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, na kojima su implementirane mjere energijske efikasnosti. Ove aktivnosti dio su projekta „Energetska efikasnost BiH“ (BEEP) kojeg sprovodi Federalno ministarstvo prostornog uređenja, a koji se financira iz kredita Svjetske banke.

„Bosna i Hercegovina je prepoznala značaj energetske učinkovitosti, te je s ciljem ostvarenja ekonomske održivosti pristupila dodatnom financiranju za projekat „Energetske efikasnosti za BiH“ (AF BEEP) iz kreditnih sredstava Svjetske banke. AF BEEP je projekat od iznimne važnosti u cjelokupnom procesu pridruživanja BiH Europskoj uniji. Svjesni stanja u kojem se nalaze objekti javne namjene, te činjenice kako su zgrade najveći pojedinačni potrošači energije, a time i veliki zagađivači okoliša, krenuli smo s projektom BEEP kojim je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji do sada obuhvaćeno 20 javnih objekata, od toga 16 su obrazovne i četiri zdravstvene ustanove. S obnovom smo nastavili zahvaljujući projektu AF BEEP u okviru kojeg su u ovoj županiji obnovljene još četiri zdravstvene ustanove“, kazao je Josip Martić, ministar prostornog uređenja FBiH.

U obnovu Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, točnije u Kliniku za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Kliniku za infektivne bolesti, kožne i spolne bolesti, Kliniku za unutarnje bolesti sa centrom za dijalizu i Centar za kliničku farmakologiju, uloženo je više od 1.9 miliona KM. Procijenjuje se da će za 387 tona godišnje biti smanjena emisija CO2, a očekivana ušteda energije iznosila bi oko 1360 MWh/god. Radovi su realizirani u skladu sa svjetskim standardima iz oblasti energijske efikasnosti, a podrazumijevali su različite mjere, od  termoizolacije fasadnih zidova, stropa i krova, djelomične zamjene rasvjetnih tijela, pa do zamjene azbest – cementnog pokrova novim od profiliranog lima.    

Delegacija Svjetske banke obišla je i JU OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“ u Mostaru u koju su također implementirane mjere energijske efikasnosti. U ovoj školi i sportskoj dvorani zamijenjeni su fasadni otvori, urađena je termoizolacija fasade, ravnog i kosog krova, te zamijenjen energent. Sanirana je i postojeća školska kotlovnica, a za potrebe ugradnje novog kotla na pelet prilagođena je dodatna prostorija. Iznos investicije je 1.092.522,77 KM, a očekivana godišnja ušteda energije procijenjena je na 251.796 MWh/god. Očekuje se da će na godišnjem nivou biti smanjena emisija CO2 za 163 tone.

Investicije u energijsku efikasnost će smanjiti potrošnju energije u odabranim objektima javnog sektora i pokazati ekonomsku održivost unapređenja energijske efikasnosti, uključujući smanjenje tekućih troškova za energiju i s njima povezanih javnih rashoda.

Implementacija mjera energijske efikasnosti u zgradama javne namijene počela je 2015. godine. U fokusu Projekta su, prvenstveno zgrade visoke društvene važnosti, poput objekata obrazovnih i zdravstvenih institucija, ali i drugi objekti javne namjene. Do kraja 2020. godine je, u obnovu 55 objekata zdravstvenih, obrazovnih i drugih institucija, uloženo 25.088.140,12 KM (sa PDV-om). Procijenjene godišnje uštede iznose 3.044.353 KM (sa PDV-om), a očekuje se smanjenje emisije CO2 u iznosu od 4.565 tone godišnje.

Rezultati ostvareni kroz projekte Svjetske banke za energijsku efikasnost u BiH (BEEP i Additional Financing for BEEP) najbolji su primjer dobre sinergije između ministarstva, projektnog tima i finansijera, jer kroz investiciju od 43 miliona KM do sada su obnovljene 83 zgrade javne namijene (ukupne površine veće od 260.000 m2), te je poboljšana ugodnost boravka za više od 476.500 korisnika. Provođenjem aktivnosti u okviru BEEP i AF BEEP projekata očekuje se smanjenje emisija CO2 od gotovo 9.000 tona godišnje, dok uštede energije na godišnjem nivou iznose 31.716 MWh. 

S ciljem edukacije najmlađih o važnosti energijske efikasnosti, te stvaranju zdravih navika već od djetinjstva, superjunak Beepster posjetio je našu Planetu, tačnije 12 osnovnih škola na području Bosne i Hercegovine. Nakon što je saznao da je Projekat energijske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP) nastavio s edukacijama za najmlađe, te svjestan činjenice kako je upravo edukacija mladih umova višestruko korisna investicija znanja i vremena, Beepster se odlučio da osobno razgovara sa djecom i da im ovu temu približi na sebi svojstven način. U svom superodijelu sa svojom superzabavnom i edukativnom opremom sa učenicima petih i šestih razreda razgovarao je o važnosti očuvanja energije i prirode.

„Vrijeme u kojem živimo obilježava zelena tranzicija, želja za očuvanjem kvalitete vode i zraka, energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije, recikliranje, te općenito odgovornim korištenjem resursa s ciljem spriječavanja klimatskih promjena. Ukoliko želimo doprinijeti boljoj budućnosti našeg društva, ekološka osvještenost nam treba biti visoko na listi prioriteta, a to se postiže edukacijom. Uvjereni smo da su edukacija i ulaganje u mlade najbolja investicija u bolje sutra.“, istaknula je ovom prilikom Jasmina Katica, šefica odsjeka za energijsku efikasnost u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja FBiH.

Prethodnih nekoliko mjeseci, na Beepster radionicama, 450 učenika i učenica su imali priliku pogledati animirani film o klimatskim promjenama, te naučiti nešto više o Beepomatu, uređaju koji na jednostavan način ilustruje kako neracionalno korištenje energije iz fosilnih goriva dovodi do globalnog zagrijavanja.

Radionice su održane u Varešu, Brezi, Visokom, Maglaju, Jelahu i Zenici, a dio su Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP), koji uz kreditna zaduženja Svjetske banke implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Jedinstvenim pristupom ovaj superjunak je učenicima poručio da naš jedini dom može biti ljepši, čišći i zeleniji, samo vlastitim zalaganjem, provođenjem mjera energijske efikasnosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, u čemu mogu učestvovati i oni najmlađi, koji su budućnost planete.