Mjesec: Juli 2020.

Više od polovine svjetskog stanovništva danas živi u urbanim područjima, a procjenjuje se da će, do 2050. godine, ovaj broj porasti na 6,5 milijardi, što čini dvije trećine čovječanstva. Upravo je zbog toga održivi razvoj jedna od tema u fokusu, a on se ne može postići bez značajne promjene načina na koji gradimo i upravljamo urbanim prostorom.

Upravo je Kopenhagenu, glavnom grad Danske, održivost na vrhu liste prioriteta već dugi niz godina, kao i mnogim njegovim stanovnicima. Njihov Klimatski plan za 2025. godinu fokusira se na energetsku efikasnost, proizvodnju obnovljivih izvora energije i primjereno korištenje energije od strane gradske vlasti. Tako Kopenhagen, kroz razne projekte i dobre prakse, daje primjer ostatku svijeta kao jedan od najzelenijih gradova na svijetu, ali i kao grad koji koristi svaku priliku da efikasno štedi energiju i traži alternativne verzije snabdijevanja istom.

Donosimo neke od primjera koje Kopenhagen već odavno uspješno prakticira. Svijete: notes u ruke i uči!

Deponija ili sportski objekat?

CopenHill, također poznat i kao Amager Bake/Slope, smješten u centru Kopenhagena, predstavlja najčistiju deponiju smeća na svijetu. Ovo kombinirano postrojenje za toplotnu i električnu energiju, koje je istovremeno i sportski objekat, godišnje pretvori skoro pola miliona tona smeća u čistu energiju, kojom snabdije stotine hiljada kuća u okolici. Otvoren je 2017. godine, a zajedno sa obližnjom spalionicom u Amageru, igra glavnu ulogu u ambicijama Kopenhagena da do 2025. godine postane grad bez ispušnih plinova. U sklopu ovog postrojenja se nalazi i sportski objekat, s pješačkom stazom na krovu zgrade visoke skoro 90 metara, zidom za penjanje na strani zgrade, te skijaškom stazom dugom 400 metara.

Vozna utopija

Kopenhagen je posve jedinstven grad koji se odlikuje kanalima, biciklističkom kulturom, jakom ekonomijom i zadovoljnim mještanima, a poznat je i kao jedan od najsretnijih gradova na svijetu. Većina autobusa u ovom gradu mijenja svoj pogon na električni, dok se sve više prometnih površina posvećuje biciklizmu. Štaviše, ovo je grad u kojem vlada bicikl, pa nije neuobičajeno vidjeti ni članove parlamenta kako na posao svakodnevno dolaze koristeći upravo ovo prevozno sredstvo.

Biciklizam je već decenijama dio života u Kopenhagenu. Nakon što su globalne cijene nafte naglo skočile 1970-ih godina, u ovom nekad tmurnom industrijskom gradu, pomama za biciklima je skočila, i tako se decenijama kasnije samo razvijala, te postala prepoznatljiv dio ovog grada u Danskoj. Ukoliko više volite da istražite kanale Kopenhagena, čamci imaju električne, solarne motore i izrađeni su od drveta iz održivih izvora. Čak i da slučajno upadnete u vodu, svi kanali su čisti za plivanje.

Jelo po jelo – samoodrživi grad

Jelo i piće u Kopenhagenu je još jedan načina na koji mještani paze na okoliš. Ovaj grad je najveći potrošač organski uzgojene hrane u Evropi – s naglaskom na lokalno, gdje je to moguće. U centru grada postoji potpuno organski supermarket i nekoliko prodajnih mjesta, uglavnom organskog lanca voća i povrća, čiji naziv u prevodu znači “Vaše dvorište”.
Ovakva organska etika se proširila i na mnogo restorana u Kopenhagenu, tako da u bilo koje doba dana možete dobiti organski sendvič, organsko pivo ili vino, te uživati u čistom zraku u nekoj od terasa restorana uz kanale Kopenhagena. Ova praksa ne postoji samo u marketima i restoranima: više od 900 javnih kuhinja danas poslužuje skoro 90 posto organske hrane, a na nekim mjestima omjer organske hrane je još veći. To posebno važi za vrtiće, koji svakodnevno serviraju djeci porcije zdrave i svježe pripremljene organske hrane.

Eko-hoteli

Pronaći održivi hotel za boravak u Kopenhagenu zapravo je lakše nego pronaći neodrživi, s obzirom da preko 70% svih gradskih hotelskih soba posjeduje službeni eko-certifikat. Većina hotela posjeduje namještaj recikliranog materijala i CO2 neutralne sisteme za grijanje i hlađenje. Rukovanje otpadom iz kuhinje još je jedna značajna investicija u tehnologiju i okoliš. Prehrambeni otpad u dosta hotela se prazni u velike spremnike, gdje se kasnije prebacuju u postrojenja za bioplin. Ostaci ovog procesa koriste se za gnojenje poljoprivrednog zemljišta.

Vjetar

Vjetar je neiscrpan resurs s potencijalom za značajno smanjenje emisije CO2, a Danska je daleko ispred s upotrebom vjetra. Vjetroelektrane su obnovljiv i siguran izvor energije koji sprečava kreiranje stakleničkih plinova i drugih ozbiljnih ekoloških problema, kao što su toksično zagađenje zraka, kisela kiša i arsen, olovo, kadmij, te uranijum u zraku, zemlji i vodi. Danska skoro polovinu svoje potrošnje električne energije dobija od energije vjetra.

Bilo to iskorištavanje prirodnih vremenskih prilika, uzgajanje organske hrane, izgradnja solarnih panela na kućama ili zgradama, od Kopenhagena dosta možemo naučiti. Imali klimatski plan ili ne, u cilju nam treba biti očuvanje Zemlje i fokus na energetsku efikasnost i proizvodnju obnovljivih izvora energije.

• 

• 

• 

• 

• 

Energijski efikasne postaju Srednja škola Prozor-Rama, Srednja prometna škola/Srednja mašinsko-saobraćajna škola u Mostaru, te Narodni univerzitet Konjic

U okviru Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP), koji iz kreditnih sredstava Svjetske banke, a putem implementacione jedinice, realizuje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, još tri objekta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu će u narednom periodu dobiti novo, energijski efikasno ruho. Tim povodom danas su potpisani ugovori između Josipa Martića, Federalnog ministra prostornog uređenja BiH, te predstavnika odabranih izvođača radova, zajedničko ulaganje (Joint Venture – JV) Građevinar Fajić d.o.o. Mostar, Staklorad d.o.o. Mostar i HP Investing d.o.o. Mostar.

Tri objekta na kojima će biti implementirane mjere energijske efikasnosti su objekti Srednje škole Prozor-Rama, Srednje prometne škole/Srednje mašinsko-saobraćajne škole u Mostaru, te Narodnog univerziteta Konjic, a u njihovu obnovu će biti uloženo više od 1.2 miliona KM.

„Od početka implementacije Projekta, 2016. godine, pa do danas, na području Hercegovačko-neretvanske županije, mjere energijske efikasnosti implementirane su na 15 objekata. U njihovu obnovu uloženo je preko 8.8 miliona KM. Pored značajnih ekonomskih ušteda, koje na godišnjem nivou iznose nešto više od 1.1 milion KM, ne treba zaboraviti ni druge benefite obnove ovih objekata. S jedne strane, to je osjetno poboljšanje komfora za korisnike svakog od ovih objekata, a s druge doprinos zaštiti okoliša. Ostvareni rezultati su nam dodatna motivacija za nastavak implementacije Projekta, kako bismo smanjili potrošnju u javnim objektima, ali i osigurali ugodniji boravak svim građanima.“ istakao je ovim povodom Josip Martić, Federalni ministar prostornog uređenja BiH.

Implementacija mjera energijske efikasnosti na ovim objektima podrazumijeva radove poput zamjene fasadnih otvora, termoizolacije zidova i krova, zamjene rasvjetnih tijela energijski efikasnijima, ugradnje novih kotlova na pelet, zamjene energenta i drugih. Implementacija mjera energijske efikasnosti do sada je uspješno završena na 48 objekata s područja Federacije BiH, u čiju obnovu su uložena 22.4 miliona KM. Godišnje uštede procjenjuju se na 2.7 miliona KM, a emisija CO2 smanjena je za 3.714 tona godišnje.

• 

Svakodnevne gužve u prometu, veliki troškovi za lična vozila i problemi pronalaska parkinga, samo su neki od razloga zbog kojih nerijetko razmišljamo o bržim, isplativijim i zdravijim vidovima transporta. Zato Vam donosimo alternativne opcije koje su bolje ne samo za vas, nego i okoliš, jer doprinose smanjenju stope štetnih čestica u zraku.

Koraci zdravlja

Ljeto nam je i zvanično stiglo i sad je najbolji trenutak da se više krećemo i provodimo vrijeme na zraku. Nakon višemjesečnog boravka u kući, minimalnog kretanja među ljudima i smanjenja fizičke aktivnosti, uzrokovanih mjerama zaštite koje su na snazi zbog pandemije COVID-19, krajnje je vrijeme da krenemo u nadoknadu propuštenog.

Hodanje je najjednostavnija fizička aktivnost, čije dobrobiti često potcjenjujemo. Naučnici navode da fizička aktivnost može uzrokovati hemijske promjene u mozgu, poput oslobađanja endorfina, što vam može značajno poboljšati raspoloženje. To, zauzvrat, može pozitivno utjecati i na vaš nivo motivacije i samopoštovanja, povećavajući nivo energije i samim time vašu efikasnost na poslu. Američka istraživanja su pokazala i da ljudi koji svaki dan hodaju barem 1 kilometar znatno smanjuju rizik od srčanih bolesti, bolova u leđima, demencije, depresije i pretilosti. Hodanje tjera srce da pumpa krv i poboljšava cirkulaciju, a bolji protok krvi osigurava organizmu da dobiva dovoljno krvi bogate hranjivim tvarima potrebne za optimalno zdravlje. Paralelno, šteta za okoliš ne postoji.

Obzirom da su mnogi i dalje na oprezu kada je u pitanju širenje pandemije, vožnja javnim prijevozom je vidno smanjena, te korisnici biraju alternativne opcije kao što je šetnja, vožnja biciklom, iako ostali i dalje koriste automobile.

Eksperti koji rade na Projektu energetske efikasnosti za BiH (BEEP – Bosnia Energy Efficiency Project), savjetuju da, ukoliko putujete na posao automobilom, razmislite o šteti koju na ovaj način nanosite okolišu. Automobili, autobusi i kamioni, glavni su uzročnici zagađenja zraka. Dim koji ispuštaju može sadržavati karbon monoksid, dušične okside, ugljikovodike, olovo i razne druge čestice, koje u konačnici svi udišemo. Hodanjem ili vožnjom biciklom ne samo da pomažete u borbi protiv globalnog zatopljenja, već i borbi protiv zagađenja okoliša.

Bajkomanija

Pored toga što je najjeftinije prijevozno sredstvo, biciklo je ekološki prihvatljivo jer ne zagađuje okoliš, te znatno doprinosi zdravlju. Upravo zbog toga, odabirom ovog načina prijevoza, štedite novac, dovodite tijelo u formu i pomažete okolišu. Mnoge studije ističu vožnju biciklom kao jako bitnu u smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara, šećera u krvi i krvnog pritiska. S biciklom lako prolazite kroz sve gužve, ne kasnite na bitne sastanke, ne morate da brinete za parking, a usput vježbate i udišete svjež zrak. Vožnja biciklom 25 minuta dnevno, umjesto vožnje automobilom, smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 165 kg na godinu.

Jeftinija i ekološki osvještenija vožnja

Bez obzira da li svaki dan putujete na posao ili povremeno uživate u prirodnim bogatstvima koje nudi vaša sredina, tzv. carpooling je nešto što će vam biti od koristi u mnogo čemu. Brojne su prednosti dijeljenja prijevoza. Trošak putovanja je niži jer ga dijele svi putnici, a zbog korištenja manjeg broja vozila carpooling je ekološki prihvatljiviji način prijevoza. Carpool možete nuditi vi, a ukoliko nemate svoje vozilo, isti možete dogovoriti s nekim od članova porodice, kolegama sa posla, prijateljima, pa čak i poznanicima koje smatrate odličnim saputnicima. Velika emisija štetnih plinova, gužve u prometu i potrošnja neobnovljivih izvora energije samo su neke od negativnih posljedica velikog broja vozila u prometu. Na ovaj način, pomažete okolišu, a vi uživate u ekonomičnijim i zanimljivijim vožnjama do svoje destinacije.

Zato vas izazivamo da sljedeći put kada negdje krenete odaberete zdraviju varijantu dolaska do destinacije, bila to lagana šetnja, vožnja biciklom ili, u krajnjem slučaju, pridružite se kolegama u zajedničkoj vožnji na posao.

• 

Selidba u novi životni prostor najčešće je izazvana važnim životnim promjenama, poput početka studija, novih poslovnih izazova, ili nekih drugih važnih životnih trenutaka. Bez obzira na povod, selidbe su gotovo uvijek praćene detaljnim planiranjem budžeta i troškova. Ukoliko se nalazite u sličnoj situaciji, ovo je idealno vrijeme da potražite načine za poboljšanje energijske efikasnosti svog novog doma i tako osigurate dugoročne uštede na svojim računima. Zato na trenutak spustite kutije pune uspomena, i prije nego ih raspakujete razmotrite načine na koji vam ovaj novi početak može pomoći da budete ekološki osvješteniji i ekonomičniji.

Uradite energetski audit novog prostora

Prvi korak ka unapređenju energetske efikasnosti Vašeg novog doma je razumijevanje u kakvom je ono stanju trenutno. Upravo zato je važno uraditi energetski audit, kojim ćete saznati kako vaš dom koristi energiju u svim segmentima (prozori, zidovi, tavan, i sl.). Uz pomoć ovih podataka potom možete odrediti najbolje načine smanjenja potrošnje energije, a samim time i troškova.

Ugradite pametni termostat

Tehnologija nam danas omogućava jednostavnu automatizaciju doma, uz pomoć koje možemo kontrolisati sve, počevši od frižidera i pećnice, pa do grijanja i osvjetljenja. Jedan od najčešće korištenih pametnih uređaja u domovima je pametni termostat, uz pomoć kojeg možemo jednostavno kontrolisati temperaturu unutar prostorija. Pametni termostat omogućava uređivanje plana za postavke grijanja u stanu, te stalnu kontrolu njegove temperature. Na ovaj način se izbjegava bespotrebno grijanje i hlađenje prostorija, čime se automatski smanjuju troškovi za energiju.

Prebacite se na LED osvjetljenje

Da li ste znali da štedne sijalice troše i do šest puta manje energije? Osim toga, one traju i do deset puta duže, stoga prije useljenja provjerite koje sijalice se nalaze u vašem novom životnom prostoru. Ukoliko to već nije slučaj, obavezno postavite LED sijalice i time smanjite svoju potrošnju energije.

Kupujte energetski efikasne aparate

Ukoliko ste planiranje svog novog doma počeli od samog početka, te kupujete nove kućanske aparate, obavezno pazite da to budu energijski efikasni, odnosno da imaju A++ oznakom. Istovremeno, ako imate neke stare uređaje koje koristite duži niz godina, ovo je idealna prilika da ih zamijenite s novima. Možda Vam zamjena starog tostera trenutno izgleda kao gubitak novca, no dugoročno posmatrano, na ovaj način možete ostvariti značajne uštede.

Ugradite roletne

Sunčevu svjetlost uvijek maksimalno koristimo za osvjetljenje prostora, no stalno izlaganje svjetlosti kroz staklene prozore može doprinijeti povećanju temperature u prostoru. Instalacijom dodatnih roletni, kako s vanjske, tako i sa unutrašnje strane, možete doprinijeti smanjenju temperature Vašeg životnog prostora, čime ćete direktno smanjiti upotrebu uređaja za rashlađivanje, odnosno smanjiti račun za energiju.