Mjesec: Januar 2019.

Jedna od tema kojoj se, u posljednje vrijeme, pridaje sve više pažnje, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini je energijska učinkovitost. Razlog tome je visoka stopa neracionalnog korištenja energije. Tako smo sve češće svjedoci svjetskih, ali i domaćih, projekata i kampanja, koje tvrde da je ulaganje u ovaj sektor višestruko isplativo. Uzimajući u obzir da se nerijetko radi i o novcu iz javnog budžeta, važno je shvatiti koliko koristi Bosna i Hercegovina zapravo ima od ovih ulaganja.

 

„Ulaganje u sektor energijske učinkovitosti nosi višestruku korist našoj zemlji. Pored smanjenja emisija CO₂ i doprinosa zaštiti okoline, te povećanja komfora korisnicima javnih objekata, tu su i ekonomski benefiti. Dosadašnjim ulaganjem od oko 18 milijuna KM smo ostvarili uštede od preko 2 milijuna KM godišnje. S druge strane, ako u obzir uzmemo činjenicu da radove na svim objektima izvode domaći izvođači, shvaćamo da ova ulaganja donose i priliku za lokalnu zajednicu.“ istakla je Jasmina Katica, Šefica odsjeka za energetsku efikasnost Federalnog ministarstva prostornog uređenja, koje implementira Projekt energijske učinkovitosti za BiH (BEEP).

 

Jedna mostarska kompanija koja je, u sklopu projekta BEEP, izvođač radova na nekoliko objekata u FBiH, ističe kako je ovaj rad prvenstveno izazov za firme. Za manje objekte je, u prosjeku, potrebno 18-20 radnika, dok se kod većih taj broj može povećati i na 27-30. Timovi se sastoje od stručnjaka različitih područja, poput elektroinstalacija, termoizolacija, gromobranskih instalacija, klime, grijanja i hlađenja (KGH), ugradnje otvora i instalacije krovova, te mnogih drugih. Pored poslovne prilike, ističu da ovakvi projekti lokalnim firmama donose i veliko iskustvo, odnosno reference za nove izazove u budućnosti.

 

„Pored očiglednih benefita ekonomske prirode, poput potencijala za rast lokalnih kompanija i stvaranja novih radnih mjesta, važno je napomenuti da ima i drugih, često zanemarenih, koristi. Nije mala stvar biti dio ovako velikog projekta. Rad po internacionalnim standardima i procedurama, te odgovornost koju dobijete su stvarno velike. No, ako imate pouzdan i vrijedan tim, koji želi da uči i napreduje, sve se to uspješno završi.“ ističu iz iste kompanije.

 

U konačnici, zaključujemo da ovakvi projekti, iako idejno proizvod javnog sektora, imaju utjecaj i na samo tržište. A koliki efekt bi imala ulaganja privatnog sektora u energijsku učinkovitost, možemo samo pretpostaviti. U svakom slučaju, evidentno je da ova ulaganja nisu bespotrebni trošak, već višestruko isplativa investicija za našu zemlju, bila ona napisana malim ili velikim slovom.

 

Društvenim mrežama se ovih dana proširio #10YearChallenge, izazov u kojem korisnici uspoređuju promjene na svom izgledu objavljujući fotografije od prije 10 godina i danas. Ovaj izazov je u kratkom periodu privukao desetke hiljada ljudi, a nisu mu odoljela ni brojna poznata lica. No, fokusirajući se na pojedince, njihove bore i boju kose, zaboravili smo pogledati promjene u našoj okolini nastale u istom periodu.

 

Svi ćemo se složiti da je upravo Planeta doživjela najveće promjene. Prizori ogromnih santi leda na Arktiku su sad već samo sjećanje, imena svih uragana koji su nas zadesili u proteklih nekoliko godina ne možemo zapamtiti ma koliko prijateljski zvučala, a vapaj Tihog oceana ne čujemo od apsurdno visokih količina plastike u kojoj se guši. Sve to su samo neke od pojava koje vežemo uz globalno zagrijavanje, koje je posljednjih godina sve više osjetno.

 

No, jeste li ikad razmišljali o svemu što nas očekuje ukoliko nešto ne poduzmemo?

 

Istraživanja su pokazala da nas u budućnosti, u slučaju nastavka trenutnog trenda globalnog zagrijavanja, očekuju još osjetniji rizici. Tako predviđaju da ćemo se sve češće susretati sa sušama, jačim i učestalijim uraganima, nestašicom vode, ali i povećanjem nivoa mora, klimatskim rizicima za zdravlje, te mnogim drugim posljedicama. Također, ističu i da bi neke vrste mogle izumrijeti, kao i da bi veliki broj insekata, biljaka i kičmenjaka mogao izgubiti više od polovine svojih klimatski predodređenih staništa.

 

Istovremeno, istraživanja Svjetske banke pokazuju da bi klimatske promjene mogle biti uzrok i ekstremnog siromaštva kod više od 100 miliona ljudi do 2030. godine. Razlog tome je činjenica da upravo stanovnici niskih obalnih područja i siromašnijih zemalja nisu u mogućnosti prilagoditi se promjenama temperaturnih ekstrema i vodenih resursa.

 

Da je jedan od ključnih koraka smanjenja globalnog zagrijavanja limitiranje ukupne emisije stakleničkih gasova, potvrdila nam je i Jasmina Katica, Šefica odsjeka za energetsku efikasnost

Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

 

„U atmosferu se svakodnevno ispuste oko 22 milijarde tona CO₂. Zato su važne promjene u proizvodnji i upotrebi energije, najvećem proizvođaču stakleničkih gasova. Pored toga što mi, kao pojedinci, moramo racionalnije koristiti energiju, potrebna su nam i sistemska rješenja. Sve je veći broj zemalja u svijetu koje imaju upravo taj sistemski pristup. I BiH je prepoznala važnost ove teme, pa je 2016. godine počela sa implementacijom Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP).“ dodala je Katica.

 

Da su nam ovakve inicijative prijeko potrebne govori i činjenica da BiH troši pet puta više energije od država Evropske unije. Krenemo li odmah, rezultate ćemo sigurno osjetiti mnogo prije idućeg #10yearchallenge-a.

 

Energetska efikasnost jedna je od tema kojoj se pridaje sve više pažnje, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. Pored evidentnih poboljšanja uvjeta boravka u svim zgradama i smanjenja emisije CO₂, implementacija mjera energetske efikasnosti osigurava i uštede u potrošnji energije i novca. Upravo iz tih razloga je sve veći broj država koje implementiraju ove mjere, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

 

Projekat energetske efikasnosti za BiH (BEEP), kojeg iz kreditnih sredstava Svjetske banke implementuje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, dokaz je da ulaganja u energetsku efikasnost imaju višestruku korist. Pored ekonomskih, ekoloških i društvenih benefita za korisnike javnih institucija i okoliš, ulaganje ima veliki uticaj i na samu ekonomiju zemlje.

 

U sklopu projekta BEEP je, u protekle dvije godine, obnovljeno ukupno 37 objekata javne namjene, u koje je ukupno investirano preko 18 miliona KM. Pored ušteda u budžetu, važno je istaknuti i da su radove na svim objektima izvodili domaći izvođači, čime se stvorila prilika za lokalno stanovništvo. Ove nove poslovne prilike donose rast postojećih lokalnih firmi, ali i potencijal za stvaranje novih radnih mjesta.

 

Za izvođenje radova na manjem objektu potrebno je, u prosjeku, 18-20 radnika, dok se kod većih objekata taj broj može povećati i na 27-30. Ovi timovi se sastoje od stručnjaka različitih područja, poput elektroinstalacija, termoizolacija, gromobranskih instalacija, klime, grijanja i hlađenja (KGH), ugradnje otvora i instalacije krovova, te mnogih drugih.

 

S druge strane, lokalna zajednica ima i priliku za educiranje svojih radnih snaga. Naprimjer, u prvih 7 mjeseci prošle godine je 57 radnika javnih institucija, koje su bile dio BEEP projekta, uspješno završilo edukaciju energetskog menadžera. Ovu poziciju će obnašati u svojim energetski efikasnim institucijama širom Federacije.

 

Stoga, dolazimo do zaključka da su ovakvi projekti višestruko korisni, te da je ulaganje u energetsku efikasnost itekako isplativo, kako za svijet, tako i za BiH.

 

Ušteda, komfor i očuvanje okoliiša, prve su asocijacije koje se vežu uz energetsku efikasnost u svijetu odraslih. No, pitamo li se ikad šta mlađim generacijama pada na pamet na spomen ove teme, odnosno da li se s njom uopšte dovoljno susreću?

 

S ciljem podizanja svijesti o energetski efikasnom ponašanju, unatoč hladnim decembarskim danima, na našu Planetu je stigao super junak Beepster, koji na zabavan način spaja učenje i tehnologiju u jednu korisnu cjelinu i prenosi svoje znanje o značaju ove teme na najmlađe. Vodeći se onom poznatom da se „željezo kuje dok je vruće“ Beepster je posjetio dvije škole, i to Petu osnovnu školu na Ilidži i OŠ Izet Šabić u Vogošći.

 

Kako u svakodnevnom životu novih generacija tehnologija zauzima posebno mjesto, Beepster je koristio inovativne edukativne alate. Tako je super junak školarcima predstavio Beepomat – interaktivni edukativni uređaj uz čiju pomoć im je pokazao kako energetski efikasno ponašanje može spasiti svijet.

 

„Radionica je bila jako zanimljiva. Mi smo svašta naučili. Naprimjer, naučili smo kako da više štedimo energiju i ne zagađujemo naš grad i našu Zemlju. Naučili smo i da trebamo gasiti uređaje koji nam nisu potrebni jer će tako naša okolina biti čišća i bolja. Ja ću poslušati Beepsterove savjete, jer ću tako pomoći Zemlji da duže živi.“ Rekla nam je Dželila, učenica petog razreda OŠ Izet Šabić.

 

Pored Beepomata, super junak je koristio i druga zanimljiva pomagala, pa je važnost gašenja elektronskih uređaja nakon upotrebe demonstrirao korištenjem posebne kamere uz čiju pomoć su najmlađi mogli vidjeti kako izgleda uređaj dok koristi energiju, te ga tako i usporediti s onim koji je ugašen.

 

Ovaj pristup je imao ključnu ulogu u prikupljanju pažnje učenika i pravljenju ugodne atmosfere koja je rezultirala i zanimljivim pitanjima školaraca. Posjeta super junaka je rezultat aktivnosti Projekta energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP), koji implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja iz kreditnih sredstava Svjetske banke, a demonstrirala je važnost edukacije najmlađih za budućnost naše Planete.