Autor: admin

Nakon vremena provedenog u samoizolaciji zbog pandemije COVID-19, te trenutne ograničenosti kretanja van granica države, mnogi su iskoristili svoje vrijeme za istraživanje prirodnih bogatstava širom BiH. Ugodne ljetne temperature daju priliku da se što više vremena provodi van kuće i uživa u blagodatima prirode. Bilo da ste se odlučili na šetnju nekom ravnicom ili šumom, planinarenje ili možda kampiranje na nekom od jezera ili rijeka, boravak u prirodi je zbog mnogočega koristan. Ali priroda iziskuje da se prema njoj ponašamo s oprezom i poštovanjem, dok ljudi često zaborave na pravila ponašanja u prirodu i važnosti njenog očuvanja. Eksperti Projekta energetske efikasnost za BiH (BEEP), koje implementuje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, naglašavaju benefite boravka u prirodu, te vas podsjećaju da pazite na prirodu kako bi i ona pazila na vas.

Ljudi često, u želji da istraže mnoge nepristupačne krajeve prirode, ne razmišljaju o posljedicama i šteti koju nanose sebi i prirodi. Takvim ponašanjem doprinose nestajanju biljnog i životinjskog svijeta i kompleksa šuma. Šume su najodgovornije za proizvodnju kisika koji udišemo, i to je najbitnija stvar koju mnogi totalno zanemare kada borave u prirodi. Uništavanjem šuma doprinosimo stvaranju efekta staklene bašte, jer su šume najbolji regulator emisije stakleničkih plinova koja je direktan uzrok globalnog zagrijavanja.

Čest problem, kada je boravak ljudi u prirodi u pitanju, jeste i vatra. Ukoliko odlučite da zapalite vatru u prirodi, bilo da se ugrijete ili pripremite hranu, morate imati na umu više stvari. Ognjište i materijal za potpaljivanje vatre se mora smjestiti na sigurnoj udaljenosti od bilo kakvih objekata i površina koje bi vatra i dim mogli ugroziti. Ukoliko puše jači vjetar, obavezno je napraviti odgovarajući sigurnosni pojas oko vatre, ali uvijek trebate biti spremni da nazovete vatrogasnu službu u slučaju gubitka kontrole nad vatrom. Također, pazite da vatru sigurno ugasite nakon upotrebe i pazite gdje bacate opuške. I najmanja iskra je dovoljna da prouzrokuje veliku katastrofu.

Dok šetate prirodom, uživate u prelijepim krajolicima i udišete svježi zrak, obratite pažnju na smeće. Nosite sa sobom uvijek praznu vrećicu koja će vam koristiti za otpatke koje možda imate, te ih bacajte na mjesta namijenjena za to, a ne na šumsko tlo. Ukoliko i vidite da je neko prije vas prošao istim putem i iza sebe ostavio neko smeće, nemojte da vam bude teško to pokupiti i kasnije baciti u kantu, čim na nju naiđete. Vrijeme razgradnje čak i najmanjih komada smeća traje jako dugo, te šteti, kako tlu i biljkama, tako i životinjskim vrstama koje borave u prirodi. Jednoj plastičnoj boci je potrebno 100 do 1000 godina da se razgradi, žvakaćoj gumi do 5 godina, odgriscima jabuke 3 do 6 mjeseci, a plastičnoj vrećici 450 do 1000 godina. Poštujte životinjski i biljni dom kao što poštujete svoj i ne bacajte smeće tamo gdje ono ne pripada.

Boravkom u prirodi smanjujete upotrebu automobila i samim time doprinosite zaštiti okoliša. Velika količina ispuštenog ugljen dioksida iz vozila ima značajne posljedice na okoliš, ali i zdravlje ljudi, životinja i biljaka. Ugroženi su cijeli ekosistemi, jer izgaranjem fosilnih goriva dolazi do oslobađanja toksičnih spojeva kao što su CO2, benzen, te čestice olova i druge krute tvari koje iz zraka ulaze u tlo i vodu, time ih zagađujući. I ne samo to, istraživanje koje je sprovela britanska nezavisna institucija za naučno ispitivanje zagađenja u saobraćaju, Emisions Analytics, otkrila je da prosječni porodični automobil prilikom vožnje proizvodi 1.289 puta više štetnih čestica nego ispušni gasovi.

Imajte na umu da, što više vremena boravite u prirodi, manje vremena provodite zatvoreni u kući, sjedeći za televizorom, laptopom ili besciljno buljeći u mobitel. Boravak u prirodi doprinosi vašem fizičkom i psihičkom zdravlju, jača imunitet, poboljšava kvalitetu sna, smiruje i oslobađa stres, te je odlična prilika za tjelovježbu. Dok vi vrijeme provodite u prirodi, ne zaboravite da pazite šta ostavljate kod kuće. Pogasite sva svjetla, isključite aparate iz zida, te ostavljajte grijanje/hlađenje na umjerenoj temperaturi dok se ne vratite. Boravkom u prirodi, manje koristite električne uređaje kod kuće i doprinosite energetskoj efikasnosti.
Ovo su samo neki savjeti koje trebate da imate na umu kada odlučite da provedete vrijeme u prirodi, ali će pomoći ne samo vašem životu, nego i našoj planeti.

Zasigurno se ljeti iznova pitate kako to da je baš ovo ljeto toplije od prošlog. Da li su ljeta toplija ili postajete osjetljiviji na vrućinu kako starite? Godine nisu problem, ali globalno zatopljenje jeste. Prema istraživanjima stručnjaka, temperatura će se, u cijeloj BiH, do 2030. godine, povećati do jedan stepen, s rapidnim porastima u ljetnom periodu, te uz nejednake promjene količine padalina.

Mnogi kontinuirano pokušavaju pronaći način da rashlade sebe i prostorije u kojima borave. Klima uređaju su svakako jedna od najčešće odabranih opcija, ali koje to greške ljudi često čine u ovom procesu? Eksperti Projekta energetske efikasnost za BiH (BEEP), koje implementuje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Vam donose savjete kako se što efikasnije rashladiti u toplim ljetnim danima/noćima.

Stavite prozorima naočale

Nisu naočale na koje ste prve pomislili, ali štite naše prozore i prostore u kojima se nalazimo. Roletne, tamni zastori ili žaluzine; svi oni štite prostorije od vanjske toplote i sunčevih zraka. Za sobe na nižim spratovima, savjetujemo da okrenete roletne prema gore kako bi spriječili prodiranje toplote. Navečer, kada su temperature niže, otvorite prozore, smaknite sve „naočale“ sa njih i prozračite prostorije. A ujutro zatvorite prozore, opet navucite zaštitu preko njih, te ostavite zamračene prostorije tokom dana.

Smanjite korištenje kućanskih aparata

Trudite se da tokom dana izbjegavate korištenje uređaja koji dodatno zagrijavaju vaš životni prostor. Aparate kao što su pegle, mašine za veš ili suđe koristite noću. Izbjegavajte najveći izvor topline – vašu peć – i kuhajte vani (ukoliko imate tu mogućnost) ili sačekajte noć i pripremajte jela za sljedeći dan. Ukoliko tokom dana neke uređaje ne koristite često, isključite ih – računari, bespotrebna svjetla, čak i televizor, ukoliko vam je uključen samo da „proizvodi pozadinsku buku“. Svi ti uređaju dodatno zagrijavaju vaš prostor i time bespotrebno dižu temperaturu u vašim prostorijama. Ljetni termini jeftinije struje su od 23:00 do 08:00 sati, pa peglu u ruke dok vas hladi večernji povjetarac. Dok vi spavate, neka mašina obavi svoj posao, a vi uživajte u ugodno ohlađenoj sobi.

Uštedite na svjetlu

Dok preporučujemo da manje koristite svjetla u prostorijama, barem tokom dana, kako se prostorije ne bi dodatno zagrijavale, postoje i bolje, alternativne varijante kada vam je svjetlo neophodno. Tzv. štedne sijalice ili kompaktne fluorescentne (CFL) sijalice za istu količinu svjetlosti troše manje električne energije od običnih sijalica s žarnom niti, te imaju duži vijek trajanja od klasičnih sijalica, i to čak 8-15 puta. Posebno zbog manje potrošnje električne energije i samim time manje kontaminacije okoline ispušnim plinovima elektrana na fosilna goriva, razne organizacije nastoje na mnoge načine povećati upotrebu štednih žarulja, te s druge strane smanjiti upotrebu klasičnih sijalica.

Manje je više!

Ako vam u borbi protiv visokih temperatura nije dovoljna lepeza, ventilator ili napitak s puno leda, te se odlučite isključivo za klima uređaj, onda to činite umjereno. Nikad nam nije ugodno kada uđemo u trgovine tokom ljeta, gdje je temperatura često 15-20 stepeni niža nego vani. Zato imajte na umu da razlika između vanjske temperature i one u klimatiziranom prostoru ne bi smjela biti veća od 6°C. Ukoliko izlazite iz prostora u kojem boravite, ostavite klima uređaj na ugodnih 25 stepeni.

Think green!

Kućne biljke ne samo da izgledaju fantastično, one zapravo troše vrući zrak iz prostorije za svoje prirodne procese. Biljke mogu održavati vašu kuću hladnom jer gube vodu tokom transpiracije, koja hladi zrak oko biljaka, ostavljajući je pročišćenom i svježom. Ako tražite prirodan i jeftin način održavanja kuće hladnom, razmislite o nabavci nekih od ovih biljaka, koje mogu pomoći u snižavanju temperature: aloe vera, fikus, paprat, tzv. svekrvin jezik, ili zlatni puzavac. Na ovaj način, prostorije će vam biti ljepše i ugodnije za boravak u njima.

I pored ovih savjeta, ne zaboravite da unosite dosta tečnosti tokom ljetnih dana, nosite laganu i prozračnu odjeću i tuširajte se umjereno hladnom vodom kako bi se dodatno rashladili.

Više od polovine svjetskog stanovništva danas živi u urbanim područjima, a procjenjuje se da će, do 2050. godine, ovaj broj porasti na 6,5 milijardi, što čini dvije trećine čovječanstva. Upravo je zbog toga održivi razvoj jedna od tema u fokusu, a on se ne može postići bez značajne promjene načina na koji gradimo i upravljamo urbanim prostorom.

Upravo je Kopenhagenu, glavnom grad Danske, održivost na vrhu liste prioriteta već dugi niz godina, kao i mnogim njegovim stanovnicima. Njihov Klimatski plan za 2025. godinu fokusira se na energetsku efikasnost, proizvodnju obnovljivih izvora energije i primjereno korištenje energije od strane gradske vlasti. Tako Kopenhagen, kroz razne projekte i dobre prakse, daje primjer ostatku svijeta kao jedan od najzelenijih gradova na svijetu, ali i kao grad koji koristi svaku priliku da efikasno štedi energiju i traži alternativne verzije snabdijevanja istom.

Donosimo neke od primjera koje Kopenhagen već odavno uspješno prakticira. Svijete: notes u ruke i uči!

Deponija ili sportski objekat?

CopenHill, također poznat i kao Amager Bake/Slope, smješten u centru Kopenhagena, predstavlja najčistiju deponiju smeća na svijetu. Ovo kombinirano postrojenje za toplotnu i električnu energiju, koje je istovremeno i sportski objekat, godišnje pretvori skoro pola miliona tona smeća u čistu energiju, kojom snabdije stotine hiljada kuća u okolici. Otvoren je 2017. godine, a zajedno sa obližnjom spalionicom u Amageru, igra glavnu ulogu u ambicijama Kopenhagena da do 2025. godine postane grad bez ispušnih plinova. U sklopu ovog postrojenja se nalazi i sportski objekat, s pješačkom stazom na krovu zgrade visoke skoro 90 metara, zidom za penjanje na strani zgrade, te skijaškom stazom dugom 400 metara.

Vozna utopija

Kopenhagen je posve jedinstven grad koji se odlikuje kanalima, biciklističkom kulturom, jakom ekonomijom i zadovoljnim mještanima, a poznat je i kao jedan od najsretnijih gradova na svijetu. Većina autobusa u ovom gradu mijenja svoj pogon na električni, dok se sve više prometnih površina posvećuje biciklizmu. Štaviše, ovo je grad u kojem vlada bicikl, pa nije neuobičajeno vidjeti ni članove parlamenta kako na posao svakodnevno dolaze koristeći upravo ovo prevozno sredstvo.

Biciklizam je već decenijama dio života u Kopenhagenu. Nakon što su globalne cijene nafte naglo skočile 1970-ih godina, u ovom nekad tmurnom industrijskom gradu, pomama za biciklima je skočila, i tako se decenijama kasnije samo razvijala, te postala prepoznatljiv dio ovog grada u Danskoj. Ukoliko više volite da istražite kanale Kopenhagena, čamci imaju električne, solarne motore i izrađeni su od drveta iz održivih izvora. Čak i da slučajno upadnete u vodu, svi kanali su čisti za plivanje.

Jelo po jelo – samoodrživi grad

Jelo i piće u Kopenhagenu je još jedan načina na koji mještani paze na okoliš. Ovaj grad je najveći potrošač organski uzgojene hrane u Evropi – s naglaskom na lokalno, gdje je to moguće. U centru grada postoji potpuno organski supermarket i nekoliko prodajnih mjesta, uglavnom organskog lanca voća i povrća, čiji naziv u prevodu znači “Vaše dvorište”.
Ovakva organska etika se proširila i na mnogo restorana u Kopenhagenu, tako da u bilo koje doba dana možete dobiti organski sendvič, organsko pivo ili vino, te uživati u čistom zraku u nekoj od terasa restorana uz kanale Kopenhagena. Ova praksa ne postoji samo u marketima i restoranima: više od 900 javnih kuhinja danas poslužuje skoro 90 posto organske hrane, a na nekim mjestima omjer organske hrane je još veći. To posebno važi za vrtiće, koji svakodnevno serviraju djeci porcije zdrave i svježe pripremljene organske hrane.

Eko-hoteli

Pronaći održivi hotel za boravak u Kopenhagenu zapravo je lakše nego pronaći neodrživi, s obzirom da preko 70% svih gradskih hotelskih soba posjeduje službeni eko-certifikat. Većina hotela posjeduje namještaj recikliranog materijala i CO2 neutralne sisteme za grijanje i hlađenje. Rukovanje otpadom iz kuhinje još je jedna značajna investicija u tehnologiju i okoliš. Prehrambeni otpad u dosta hotela se prazni u velike spremnike, gdje se kasnije prebacuju u postrojenja za bioplin. Ostaci ovog procesa koriste se za gnojenje poljoprivrednog zemljišta.

Vjetar

Vjetar je neiscrpan resurs s potencijalom za značajno smanjenje emisije CO2, a Danska je daleko ispred s upotrebom vjetra. Vjetroelektrane su obnovljiv i siguran izvor energije koji sprečava kreiranje stakleničkih plinova i drugih ozbiljnih ekoloških problema, kao što su toksično zagađenje zraka, kisela kiša i arsen, olovo, kadmij, te uranijum u zraku, zemlji i vodi. Danska skoro polovinu svoje potrošnje električne energije dobija od energije vjetra.

Bilo to iskorištavanje prirodnih vremenskih prilika, uzgajanje organske hrane, izgradnja solarnih panela na kućama ili zgradama, od Kopenhagena dosta možemo naučiti. Imali klimatski plan ili ne, u cilju nam treba biti očuvanje Zemlje i fokus na energetsku efikasnost i proizvodnju obnovljivih izvora energije.

Energijski efikasne postaju Srednja škola Prozor-Rama, Srednja prometna škola/Srednja mašinsko-saobraćajna škola u Mostaru, te Narodni univerzitet Konjic

U okviru Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP), koji iz kreditnih sredstava Svjetske banke, a putem implementacione jedinice, realizuje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, još tri objekta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu će u narednom periodu dobiti novo, energijski efikasno ruho. Tim povodom danas su potpisani ugovori između Josipa Martića, Federalnog ministra prostornog uređenja BiH, te predstavnika odabranih izvođača radova, zajedničko ulaganje (Joint Venture – JV) Građevinar Fajić d.o.o. Mostar, Staklorad d.o.o. Mostar i HP Investing d.o.o. Mostar.

Tri objekta na kojima će biti implementirane mjere energijske efikasnosti su objekti Srednje škole Prozor-Rama, Srednje prometne škole/Srednje mašinsko-saobraćajne škole u Mostaru, te Narodnog univerziteta Konjic, a u njihovu obnovu će biti uloženo više od 1.2 miliona KM.

„Od početka implementacije Projekta, 2016. godine, pa do danas, na području Hercegovačko-neretvanske županije, mjere energijske efikasnosti implementirane su na 15 objekata. U njihovu obnovu uloženo je preko 8.8 miliona KM. Pored značajnih ekonomskih ušteda, koje na godišnjem nivou iznose nešto više od 1.1 milion KM, ne treba zaboraviti ni druge benefite obnove ovih objekata. S jedne strane, to je osjetno poboljšanje komfora za korisnike svakog od ovih objekata, a s druge doprinos zaštiti okoliša. Ostvareni rezultati su nam dodatna motivacija za nastavak implementacije Projekta, kako bismo smanjili potrošnju u javnim objektima, ali i osigurali ugodniji boravak svim građanima.“ istakao je ovim povodom Josip Martić, Federalni ministar prostornog uređenja BiH.

Implementacija mjera energijske efikasnosti na ovim objektima podrazumijeva radove poput zamjene fasadnih otvora, termoizolacije zidova i krova, zamjene rasvjetnih tijela energijski efikasnijima, ugradnje novih kotlova na pelet, zamjene energenta i drugih. Implementacija mjera energijske efikasnosti do sada je uspješno završena na 48 objekata s područja Federacije BiH, u čiju obnovu su uložena 22.4 miliona KM. Godišnje uštede procjenjuju se na 2.7 miliona KM, a emisija CO2 smanjena je za 3.714 tona godišnje.

Svakodnevne gužve u prometu, veliki troškovi za lična vozila i problemi pronalaska parkinga, samo su neki od razloga zbog kojih nerijetko razmišljamo o bržim, isplativijim i zdravijim vidovima transporta. Zato Vam donosimo alternativne opcije koje su bolje ne samo za vas, nego i okoliš, jer doprinose smanjenju stope štetnih čestica u zraku.

Koraci zdravlja

Ljeto nam je i zvanično stiglo i sad je najbolji trenutak da se više krećemo i provodimo vrijeme na zraku. Nakon višemjesečnog boravka u kući, minimalnog kretanja među ljudima i smanjenja fizičke aktivnosti, uzrokovanih mjerama zaštite koje su na snazi zbog pandemije COVID-19, krajnje je vrijeme da krenemo u nadoknadu propuštenog.

Hodanje je najjednostavnija fizička aktivnost, čije dobrobiti često potcjenjujemo. Naučnici navode da fizička aktivnost može uzrokovati hemijske promjene u mozgu, poput oslobađanja endorfina, što vam može značajno poboljšati raspoloženje. To, zauzvrat, može pozitivno utjecati i na vaš nivo motivacije i samopoštovanja, povećavajući nivo energije i samim time vašu efikasnost na poslu. Američka istraživanja su pokazala i da ljudi koji svaki dan hodaju barem 1 kilometar znatno smanjuju rizik od srčanih bolesti, bolova u leđima, demencije, depresije i pretilosti. Hodanje tjera srce da pumpa krv i poboljšava cirkulaciju, a bolji protok krvi osigurava organizmu da dobiva dovoljno krvi bogate hranjivim tvarima potrebne za optimalno zdravlje. Paralelno, šteta za okoliš ne postoji.

Obzirom da su mnogi i dalje na oprezu kada je u pitanju širenje pandemije, vožnja javnim prijevozom je vidno smanjena, te korisnici biraju alternativne opcije kao što je šetnja, vožnja biciklom, iako ostali i dalje koriste automobile.

Eksperti koji rade na Projektu energetske efikasnosti za BiH (BEEP – Bosnia Energy Efficiency Project), savjetuju da, ukoliko putujete na posao automobilom, razmislite o šteti koju na ovaj način nanosite okolišu. Automobili, autobusi i kamioni, glavni su uzročnici zagađenja zraka. Dim koji ispuštaju može sadržavati karbon monoksid, dušične okside, ugljikovodike, olovo i razne druge čestice, koje u konačnici svi udišemo. Hodanjem ili vožnjom biciklom ne samo da pomažete u borbi protiv globalnog zatopljenja, već i borbi protiv zagađenja okoliša.

Bajkomanija

Pored toga što je najjeftinije prijevozno sredstvo, biciklo je ekološki prihvatljivo jer ne zagađuje okoliš, te znatno doprinosi zdravlju. Upravo zbog toga, odabirom ovog načina prijevoza, štedite novac, dovodite tijelo u formu i pomažete okolišu. Mnoge studije ističu vožnju biciklom kao jako bitnu u smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara, šećera u krvi i krvnog pritiska. S biciklom lako prolazite kroz sve gužve, ne kasnite na bitne sastanke, ne morate da brinete za parking, a usput vježbate i udišete svjež zrak. Vožnja biciklom 25 minuta dnevno, umjesto vožnje automobilom, smanjuje emisiju ugljičnog dioksida za 165 kg na godinu.

Jeftinija i ekološki osvještenija vožnja

Bez obzira da li svaki dan putujete na posao ili povremeno uživate u prirodnim bogatstvima koje nudi vaša sredina, tzv. carpooling je nešto što će vam biti od koristi u mnogo čemu. Brojne su prednosti dijeljenja prijevoza. Trošak putovanja je niži jer ga dijele svi putnici, a zbog korištenja manjeg broja vozila carpooling je ekološki prihvatljiviji način prijevoza. Carpool možete nuditi vi, a ukoliko nemate svoje vozilo, isti možete dogovoriti s nekim od članova porodice, kolegama sa posla, prijateljima, pa čak i poznanicima koje smatrate odličnim saputnicima. Velika emisija štetnih plinova, gužve u prometu i potrošnja neobnovljivih izvora energije samo su neke od negativnih posljedica velikog broja vozila u prometu. Na ovaj način, pomažete okolišu, a vi uživate u ekonomičnijim i zanimljivijim vožnjama do svoje destinacije.

Zato vas izazivamo da sljedeći put kada negdje krenete odaberete zdraviju varijantu dolaska do destinacije, bila to lagana šetnja, vožnja biciklom ili, u krajnjem slučaju, pridružite se kolegama u zajedničkoj vožnji na posao.

Selidba u novi životni prostor najčešće je izazvana važnim životnim promjenama, poput početka studija, novih poslovnih izazova, ili nekih drugih važnih životnih trenutaka. Bez obzira na povod, selidbe su gotovo uvijek praćene detaljnim planiranjem budžeta i troškova. Ukoliko se nalazite u sličnoj situaciji, ovo je idealno vrijeme da potražite načine za poboljšanje energijske efikasnosti svog novog doma i tako osigurate dugoročne uštede na svojim računima. Zato na trenutak spustite kutije pune uspomena, i prije nego ih raspakujete razmotrite načine na koji vam ovaj novi početak može pomoći da budete ekološki osvješteniji i ekonomičniji.

Uradite energetski audit novog prostora

Prvi korak ka unapređenju energetske efikasnosti Vašeg novog doma je razumijevanje u kakvom je ono stanju trenutno. Upravo zato je važno uraditi energetski audit, kojim ćete saznati kako vaš dom koristi energiju u svim segmentima (prozori, zidovi, tavan, i sl.). Uz pomoć ovih podataka potom možete odrediti najbolje načine smanjenja potrošnje energije, a samim time i troškova.

Ugradite pametni termostat

Tehnologija nam danas omogućava jednostavnu automatizaciju doma, uz pomoć koje možemo kontrolisati sve, počevši od frižidera i pećnice, pa do grijanja i osvjetljenja. Jedan od najčešće korištenih pametnih uređaja u domovima je pametni termostat, uz pomoć kojeg možemo jednostavno kontrolisati temperaturu unutar prostorija. Pametni termostat omogućava uređivanje plana za postavke grijanja u stanu, te stalnu kontrolu njegove temperature. Na ovaj način se izbjegava bespotrebno grijanje i hlađenje prostorija, čime se automatski smanjuju troškovi za energiju.

Prebacite se na LED osvjetljenje

Da li ste znali da štedne sijalice troše i do šest puta manje energije? Osim toga, one traju i do deset puta duže, stoga prije useljenja provjerite koje sijalice se nalaze u vašem novom životnom prostoru. Ukoliko to već nije slučaj, obavezno postavite LED sijalice i time smanjite svoju potrošnju energije.

Kupujte energetski efikasne aparate

Ukoliko ste planiranje svog novog doma počeli od samog početka, te kupujete nove kućanske aparate, obavezno pazite da to budu energijski efikasni, odnosno da imaju A++ oznakom. Istovremeno, ako imate neke stare uređaje koje koristite duži niz godina, ovo je idealna prilika da ih zamijenite s novima. Možda Vam zamjena starog tostera trenutno izgleda kao gubitak novca, no dugoročno posmatrano, na ovaj način možete ostvariti značajne uštede.

Ugradite roletne

Sunčevu svjetlost uvijek maksimalno koristimo za osvjetljenje prostora, no stalno izlaganje svjetlosti kroz staklene prozore može doprinijeti povećanju temperature u prostoru. Instalacijom dodatnih roletni, kako s vanjske, tako i sa unutrašnje strane, možete doprinijeti smanjenju temperature Vašeg životnog prostora, čime ćete direktno smanjiti upotrebu uređaja za rashlađivanje, odnosno smanjiti račun za energiju.

Vodeći se poznatom poslovicom koja kaže da „Na mladima svijet ostaje“, superjunak Beepster je, s ciljem edukacije najmlađih o važnosti energijske efikasnosti, krenuo na turneju po bosanskohercegovačkim osnovnim školama. Prva radionica održana je u OŠ Husein ef. Đozo u Goraždu, tokom koje je Beepster najmlađe podučavao o tome kako da postanu heroji i spase planetu Zemlju.

Cilj ovog superjunaka je da, kroz edukativno-zabavnu radionicu, najmlađe generacije poduči o važnosti pametnog korištenja energije. Upravo iz tog razloga Beepster s učenicima razgovara o cijelom procesu nastanka globalnog zagrijavanja, kao i njegovim posljedicama po našu planetu.

„Mi moramo spasiti rijeke, šume i sve druge zelene površine planete Zemlje!“ rekao je Beepster, te podijelio savjete za pametniju upotrebu energije, kako bi do ovog cilja došli zajednički. „Ne ostavljajte vodu da teče dok perete zube ili se umivate. Ugasite svjetlo nakon što izađete iz prostorije, nemojte bespotrebno trošiti energiju. I ne zaboravite, elektronske uređaje moramo gasiti, a ne ostavljati ih na stand-by.“

Proces spajanja učenja i zabave u korisnu cjelinu, te prenošenja znanja o značaju energijske efikasnosti za budućnost planete Zemlje dodatno je obogatilo i korištenje novih tehnologija, koje u životima ovih generacija zauzima posebno mjesto. Tako je superjunak Beepster školarcima predstavio i Beepomat, interaktivni edukativni uređaj uz čiju pomoć im je pokazao kako energijski efikasno ponašanje može spasiti svijet. Istovremeno, Beepster je koristio i druga zanimljiva pomagala, pa je tako korištenjem posebne kamere demonstrirao i izgled uređaja kada koristi energiju, u usporedbi sa onim koji je ugašen.

Ovakav pristup imao je ključnu ulogu u prikupljanju pažnje učenika i pravljenju ugodne atmosfere, pritom demonstrirajući važnost edukacije najmlađih za budućnost naše Planete.

Po završetku implementacije mjera energijske efikasnosti u zgradama koje su obnovljene u sklopu Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP), svakom objektu je dodijeljen energetski certifikat. No, šta to zapravo predstavlja energetski certifikat i kome je on sve potreban?

Energetski certifikat je dokument koji odražava energijska svojstva zgrade i izračunatu potrošnju energije, uključujući sve dobitke i gubitke u režimu korištenja objekta, u određenim klimatskim uslovima. Drugim riječima, to je dokument kojim se na pregledan način predstavljaju energetska svojstva zgrade, poput grijanja, stolarije, kvalitete zidova i klime. Ovaj dokument ima propisani specifičan sadržaj i izgled, a izdaje ga ovlaštena osoba.

Svrha ovog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima objekta o energijskim karakteristikama zgrade, odnosno njenoj potrošnji energije, kao i eventualnim prijedlozima za njeno poboljšanje. Skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja ovog certifikata naziva se energetskim certificiranjem.

Energetsko certificiranje u BiH je pravno regulisano, a na osnovu Pravilnika o energetskom certificiranju objekata, svi novi objekti definisani ovim Pravilnikom, kao i postojeći objekti koji se prodaju ili iznajmljuju, dužni su posjedovati energetski certifikat. Energetske certifikate izdati mogu samo lica ovlaštena od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

Ovisno o potrošnji energije same zgrade, one se smještaju u jedan od 8 tzv. energijskih razreda, koji se označavaju sa A+, A, B, C, D, E, F, G, gdje A+ predstavlja energijski najefikasniji, a G energijski najmanje efikasan razred.