Švedska i Njemačka zakonima protiv zagađenja vazduha

Gradovi u Švedskoj i Njemačkoj će uskoro imati mogućnost zabrane starih dizel motora u nadi da će na taj način unaprijediti kvalitet života i započeti oštru borbu protiv zagađenja.

Gradovi u Švedskoj i Njemačkoj će uskoro imati mogućnost zabrane starih dizel motora u nadi da će na taj način unaprijediti kvalitet života i započeti oštru borbu protiv zagađenja.

 

Vjerovatno smo svi upoznati sa činjenicom da su ispušni gasovi automobila jedni od najvećih zagađivača okoliša. Britanska organizacija Eco Experts koja se bavi energijskom efikasnosti, početkom godine kreirala je listu država gdje automobili najviše štete okolišu.

Na prvom mjestu najtoksičnijih vozačima u EU proglašeni su Česi, na drugom mjestu su Poljaci, a slijede Estonija, susjedna Hrvatska i Slovačka. S druge strane, država koja najmanje zagađuje okoliš je Švedska, koja se može pohvaliti energetskim sistemom bez emisija štetnih gasova, te vjetro, nuklearnim i hidroelektranama. Iako neki dijelovi Švedske još uvijek koriste naftu i ugalj za grijanje u zimskim danima, vlasti se nadaju da će se uskoro okrenuti biogorivima u potpunosti.

 

Svedska i Njemacka

 

Paralelno s tim, od Vlade Švedske, početkom godine, stigla je zabrana upotrebe starih dizel motora. To znači da će u svim gradovima u Švedskoj biti kreirane zone u kojima će biti zabranjena upotreba automobila sa dizel motorima. Novi zakon ima i nekoliko regulativa koje uključuju i automobile na električni pogon, pa će po novom pravilu postojati zone u gradovima gdje je dozvoljeno isključivo upravljanje ovim vozilima, dok će metalni ljubimci sa dizel i benzinskim motorima biti potpuno isključeni iz ovih zona.

 

Švedska nije jedina zemlja na svijetu koja je predložila ovakav zakon. I Savezni upravni sud u Lajpcigu je nedavno presudio da gradovi u Njemačkoj mogu zabraniti vožnju dizelašima zbog toga što prekomjerno zagađuju zrak.

 

I u Bosni i Hercegovini zrak je veoma zagađen. Uslijed saobraćaja i grijanja lokalnih domaćinstava pojavljuje se gusti smog iznad grada što je posebno izraženo u zimskom periodu. Pokušaji da se nađe odgovarajuće rješenje do sada nisu bili uspješni. Švedska i Njemačka su primjer na koji način se donošenjem adekvatnih zakona, može utjecati na smanjenje zagađenosti.

Goriva koja ne zagađuje okoliš

Kako odlaganje otpada postaje sve veći problem, rješenje se može naći upravo u upotrebi otpada kao sirovine za dobijanje goriva koja ne zagađuju okoliš.

Da li ste znali da postoje alternativna goriva koja ne stvaraju štetne gasove i materije?

 

Da, riječ je o gorivima u obliku plina (bioplin) ili u obliku tekućine (bioetanol i biodizel) koja se  dobivaju preradom različitih neživih biljaka, životinja i njihovih produkata (otpada). Kako odlaganje otpada postaje sve veći problem, rješenje se može naći upravo u upotrebi otpada kao sirovine za dobijanje goriva koja ne zagađuju okoliš. U razvijenim zemljama biodizel se dobija i od poljoprivrednog, industrijskog, komunalnog i raznog drugog otpada.

 

Organske materije iz kojih nastaju biogoriva, prvo stvaraju energiju biomase, koja se potom najčešće pretvara u biodizel i etanol. Proces pretvaranja biomase u tečna goriva naziva se prioliza. Priolizom nastaje ulje koje se može koristiti i za proizvodnju električne energije, putem sagorijevanja nastalog benzina (biohidrogen oslobađa energiju, koja se može pretvarati u električnu energiju).

 

Goriva koja ne zagadjuju okolis

 

Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), biogoriva imaju potencijal da do sredine stoljeća zamijene preko 25% svih prijevoznih goriva, uključujući i mlazno gorivo.

 

U Skandinaviji, gdje se, između ostalog, posebno posvećuje velika pažnja zaštiti okoliša, ovakva goriva su već u upotrebi. Najveća prednost je što se brzo i potpuno razgrađuje, te što korištenjem obnovljivih, prirodnih resursa za proizvodnju energije, čuvamo okoliš.