Kategorija: vijesti

Osnovna škola “Vareš Majdan” pridružila se sve većem broju objekata u Federaciji koji su novo ruho dobili zahvaljujući implementaciji mjera energijske efikasnosti.

 

Kvalitetnije i ugodnije uslove boravka učenicima i uposlenicima ove škole omogućio je projekat Svjetske banke “Energijska efikasnost u BiH“ – (BEEP) koji se implementira u okviru Federalnog ministarstva prostornog uređenja. U projekat utopljavanja škole je uloženo 572.365,00 KM, dok procijenjena ušteda nakon realizacije projekta na godišnjem nivou iznosi 26.444,00 KM.

 

Implementacija mjera energijske efikasnosti podrazumijevala je termoizolaciju fasadnih zidova, zamjenu krova i zamjenu dijela LED rasvjete, kao i sanaciju fiskulturne sale.

 

 

 

Aktivnosti koje su realizirane u okviru projekta, osigurat će smanjenje emisije CO2, što znači prelazak na čistije energente, smanjenje zagađenja zraka u zimskom periodu uzrokovanog nepravilnim i neefikasnim sagorijevanjem goriva, povećanje nivoa komfora u objektima, te povećanje svijesti o energijskoj efikasnosti.

 

 

Cjelokupan posao napravile su domaće kompanije, pri čemu su zadržana postojeća ali i otvorena nova radna mjesta te se pokazalo kakvu pozitivnu društvenu korist mogu imati razvojni projekti poput ovoga, izjavio je Josip Martić, ministar prostornog uređenja FBiH, te dodao: “U okviru ovog projekta Vlada Federacije BiH je prepoznala značaj investiranja u energijsku učinkovitost, pri čemu je samo Ministarstvo na čijem sam čelu, investiralo više od 17 miliona KM. U protekle dvije i pol godine obnovljeno je ukupno 29 javnih objekata širom Federacije BiH, a ostvareni su i mnogobrojni benefiti, kroz uštede u energiji, podizanje komfora i kvalitete boravka za više od 220.000 korisnika. Do sada je kao rezultat uspješne saradnje sa Vladom ZDK, obnovljeno ukupno 11 javnih objekata, 10 škola i jedna bolnica, uz investiciju od 3,7 miliona KM. U planu nam je da u 2018. godini obnovimo dodatnih pet objekata u ovom kantonu, na čemu intenzivno radimo“.

 

 

Na svečanosti koja je upriličena povodom završetka projekta energijske obnove, ali i povodom dana škole, osim ministra Martića, prisustvovali su i Mustafa Čopelj, voditelj projekta za FBiH, Miralem Galijašević, premijer Zeničko-dobojskog kantona, Mensur Sinanović, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, Zdravko Marošević, načelnik Općine Vareš, kao i  Nehrudin Muftić, direktor OŠ “Vareš Majdan” Vareš.

 

Uposlenici, kao i učenici škole, izrazili su zadovoljstvo što će se rad i usvajanje novih znanja, od danas odvijati  u ugodnijim učionicama.

 

Termin zelena radna mjesta prvenstveno se odnosi na radna mjesta koja se bave smanjenjem električne energije, vode i drugih resursa, obnovom ekološkog sistema, smanjenjem zagađenosti okoline i zraka, te korištenjem obnovljivih izvora energije poput sunčeve energije, energije vjetra i vode.

 

Ipak je najbolje na primjeru prikazati šta su to zelena radna mjesta, s obzirom na to da primjera dobre prakse ne nedostaje.

 

Planinsko selo Anavra koje se nalazi na jugoistoku Grčke iskoristilo je mogućnosti zapošljavanja u zelenoj tranziciji postižući nultu stopu nezaposlenosti, te istovremeno gotovo udvostručila broj stanovnika sa 300 na 550 ljudi, čime se poboljšala kvalitetu života. Zvuči nevjerovatno, ali zaista ova radna mjesta su prepoznatljiva po štednji energije, zaštiti životne sredine, smanjenju otpada i sl.

 

 

 

 

U EU postoji više od 20 miliona radnih mjesta koja su na određeni način povezana sa okolinom, jer se smatra da je ovo način za pobjedu nad zagađenjem okoline, degradacijom okoliša i nezaposlenošću.

 

Istraživanja su pokazala da ulaganja od jednog miliona dolara u “zelene poslove”, ili radna mjesta koja su okolišno prihvatljiva, stvaraju oko stotinu novih radnih mjesta, što je od izuzetnog značaja za zemlju kao što je BiH, u kojoj je broj nezaposlenih izuzetno visok, posebno među mlađom populacijom čiji procenat nezaposlenosti iznosi 63%.

 

Zeleni rast može postati jedan od pokretača strukturnih promjena u ekonomiji, a zelena radna mjesta predstavljati potencijal za zapošljavanje u budućnosti. Razvojem ove oblasti koristi će imati zaposlenici, te i sama ekonomija jer će se stvoriti nova radna mjesta što će omogućiti smanjenje nezaposlenosti.

 

Iz svega navedenog može se zaključiti da su zeleni poslovi u punom razvoju i da bi svaka država kojoj je stalo do unapređenja svoje ekonomije i stvaranja novih radnih mjesta trebala početi raditi na njihovoj implementaciji.

 

 

Gradovi u Švedskoj i Njemačkoj će uskoro imati mogućnost zabrane starih dizel motora u nadi da će na taj način unaprijediti kvalitet života i započeti oštru borbu protiv zagađenja.

 

Vjerovatno smo svi upoznati sa činjenicom da su ispušni gasovi automobila jedni od najvećih zagađivača okoliša. Britanska organizacija Eco Experts koja se bavi energijskom efikasnosti, početkom godine kreirala je listu država gdje automobili najviše štete okolišu.

Na prvom mjestu najtoksičnijih vozačima u EU proglašeni su Česi, na drugom mjestu su Poljaci, a slijede Estonija, susjedna Hrvatska i Slovačka. S druge strane, država koja najmanje zagađuje okoliš je Švedska, koja se može pohvaliti energetskim sistemom bez emisija štetnih gasova, te vjetro, nuklearnim i hidroelektranama. Iako neki dijelovi Švedske još uvijek koriste naftu i ugalj za grijanje u zimskim danima, vlasti se nadaju da će se uskoro okrenuti biogorivima u potpunosti.

 

 

Paralelno s tim, od Vlade Švedske, početkom godine, stigla je zabrana upotrebe starih dizel motora. To znači da će u svim gradovima u Švedskoj biti kreirane zone u kojima će biti zabranjena upotreba automobila sa dizel motorima. Novi zakon ima i nekoliko regulativa koje uključuju i automobile na električni pogon, pa će po novom pravilu postojati zone u gradovima gdje je dozvoljeno isključivo upravljanje ovim vozilima, dok će metalni ljubimci sa dizel i benzinskim motorima biti potpuno isključeni iz ovih zona.

 

Švedska nije jedina zemlja na svijetu koja je predložila ovakav zakon. I Savezni upravni sud u Lajpcigu je nedavno presudio da gradovi u Njemačkoj mogu zabraniti vožnju dizelašima zbog toga što prekomjerno zagađuju zrak.

 

I u Bosni i Hercegovini zrak je veoma zagađen. Uslijed saobraćaja i grijanja lokalnih domaćinstava pojavljuje se gusti smog iznad grada što je posebno izraženo u zimskom periodu. Pokušaji da se nađe odgovarajuće rješenje do sada nisu bili uspješni. Švedska i Njemačka su primjer na koji način se donošenjem adekvatnih zakona, može utjecati na smanjenje zagađenosti.

Da li ste znali da postoje alternativna goriva koja ne stvaraju štetne gasove i materije?

 

Da, riječ je o gorivima u obliku plina (bioplin) ili u obliku tekućine (bioetanol i biodizel) koja se  dobivaju preradom različitih neživih biljaka, životinja i njihovih produkata (otpada). Kako odlaganje otpada postaje sve veći problem, rješenje se može naći upravo u upotrebi otpada kao sirovine za dobijanje goriva koja ne zagađuju okoliš. U razvijenim zemljama biodizel se dobija i od poljoprivrednog, industrijskog, komunalnog i raznog drugog otpada.

 

Organske materije iz kojih nastaju biogoriva, prvo stvaraju energiju biomase, koja se potom najčešće pretvara u biodizel i etanol. Proces pretvaranja biomase u tečna goriva naziva se prioliza. Priolizom nastaje ulje koje se može koristiti i za proizvodnju električne energije, putem sagorijevanja nastalog benzina (biohidrogen oslobađa energiju, koja se može pretvarati u električnu energiju).

 

 

Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), biogoriva imaju potencijal da do sredine stoljeća zamijene preko 25% svih prijevoznih goriva, uključujući i mlazno gorivo.

 

U Skandinaviji, gdje se, između ostalog, posebno posvećuje velika pažnja zaštiti okoliša, ovakva goriva su već u upotrebi. Najveća prednost je što se brzo i potpuno razgrađuje, te što korištenjem obnovljivih, prirodnih resursa za proizvodnju energije, čuvamo okoliš.

 

 

Redovnu nastavu u OŠ “Drežnica”, u Drežnici i OŠ “Silvija Strahimira Kranjčevića”, u Mostaru, prekinula je iznenadna posjeta superjunaka Beepstera, koji je došao sa druge planete kako bi učenicima prenio važnu poruku. “Vaša planeta Zemlja je u velikoj opasnosti” – upozorio ih je Beepster.

 

 

 

 

Njegova misija na planeti Zemlji je da kroz edukativno – zabavnu radionicu, učenicima objasni da se sagorijevanjem fosilnih goriva dobiva energija, ali i da se oslobađa ugljen dioksid (CO2). On omogućava atmosferi da zadržava dio sunčevog zračenja i toplote, te tako sprječava hlađenje Zemlje. Međutim, velika potrošnja fosilnih goriva u svakodnevnom životu stvara preveliku količina ovog gasa. Zbog toga dolazi do globalnog zagrijavanja koje znatno utječe na klimatske promjene na Zemlji.

 

 

 

 

“Ne želite poplave, suše i svijet bez šuma” – rekao je Beepster, te podijelio savjete za pametniju upotrebu energije kako bi zajedno spasili Zemlju. “U Hercegovini temperature znaju biti izuzeto visoke i da se na razne načine pokušavate osvježiti. Ali zapamtite, ne ostavljajte vodu da teče dok se umivate. Koristite ventilator, umjesto klima uređaja. Svojim ponašanjem možete postati heroji i promijeniti svijet.”

 

 

 

Na Beepsterovim radionicama, učenici su imali priliku pogledati i animirani film o klimatskim promjenama, te provjeriti svoje znanje o energijskoj efikasnosti. Također, Beepster je predstavio i Beepomat, uređaj koji na jednostavan način ilustruje kako neracionalno korištenje energije iz fosilnih goriva dovodi do globalnog zagrijavanja.

 

 

 

 

Na kraju posjete, Beepster je svi učenicima poklonio specijalni sat, koji ih svaki dan podsjećati da je vrijeme da pomognu planeti Zemlji, te svoje putovanje nastavio dalje, u osnovnim školama koje su obnovljene ili su u fazi obnove u okviru projekta Svjetske banke “Bosnia Energy Efficiency Project” (BEEP).

 

 

“IV osnovna škola” iz Mostara pridružila se sve većem broju javnih objekata na području Federacije BiH, u kojima su implementirane mjere energijske efikasnosti.

 

Povodom završetka realizacije projekta utopljavanja, u školi je održana svečanost na kojoj su između ostalih prisustvovali i premijer Vlade HNK, Nevenko Herceg, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Rašid Hadžović, te Mustafa Čopelj, voditelj projekta Svjetske banke „Energijska efikasnost u BiH“ za FBiH, koji je prisutne pozdravio u ime ministra prostornog uređenja FBiH, gosp. Josipa Martića.

 

“Radovi su uspješno završeni i na taj način su se stekli ugodniji uslovi za boravak učenika i uposlenika još jedne škole. Iznimno sam ponosan što su zajedničkim snagama predstavnici svih nivoa vlasti pomogli da se obnovi i ova škola. Podsjetit ću da je u okviru ovog projekta do sada obnovljeno sedam objekata u HNK, a trenutno su radovi u toku na četiri nova objekta. Do kraja 2018. godine plan nam je obnoviti još tri objekta” – izjavio je Čopelj.

 

 

 

Prisutne je pozdravila i Seada Kuštrić, direktorica “IV osnovne škole” koja je izrazila zadovoljstvo što je njihova škola dio ovog projekta, te im kao priznanje u ime škole, zaposlenika i učenika, dodijelila zahvalnicu za uspješnu implementaciju projekta „Energijska efikasnost u BiH“.

“Nije floskula, nego je zaista istina: “Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u našu budućnost”. Nadam se da se mi koji donosimo odluke u našoj županiji i sudjelujemo u obrazovnom procesu, nećemo umoriti u stvaranju boljih uvjeta u našim obrazovnim institucijama” – istakao je premijer Vlade HNK, Nevenko Herceg.

 

Implementacija mjera energijske efikasnosti u ovoj školi, podrazumijevala je termoizolaciju fasadnih zidova, toplotnu izolaciju stropa prema tavanu, zamjenu postojeće bravarije kao i ugradnju termostatskih ventila na radijatore.

 

 

 

“Danas svjedočimo jednom novom trenutku, novom ruhu ove škole. Kada govorimo o energijskoj efikasnosti mi ne govorimo o štednji energije, već o njenom efikasnom korištenju. Cilj nam je da naša djeca, ali i  uposlenici rade u adekvatnim uslovima, te da obrazovanje podignemo na što veći nivo” – izjavio je ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u HNK, Rašid Hadžović.

U okviru projekta Svjetske banke “Energijska efikasnost u BiH“ do sada je obnovljeno 29 javnih objekata, dok je plan za ovu godinu 15 novih objekata. Ukupna investicija radova iznosi 13 miliona KM, a ukupna procjena ušteda za ove objekte iznosi 1,6 miliona KM godišnje.

Osnovna škola “Isak Samokovlija” dobila je novo ruho zahvaljujući implementaciji mjera energijske efikasnosti. Kvalitetnije i ugodnije uslove boravka za više od 700 učenika i uposlenika omogućio je projekat Svjetske banke “Energijska efikasnost u BiH“ – (BEEP) koji se implementira u okviru Federalnog ministarstva prostornog uređenja. U projekat utopljavanja škole je uloženo 601.044,05 KM, dok procijenjena ušteda nakon realizacije projekta na godišnjem nivou iznosi 108.434,00 KM.

 

Implementacija mjera energijske efikasnosti podrazumijevala je termoizolaciju fasadnih zidova, toplotnu izolaciju stropa prema tavanu, zamjenu postojeće bravarije kao i ugradnju termostatskih ventila na radijatore.

 

 

Predstavnici projekta “Energijska efikasnost u BiH” za Federaciju, na svečanoj ceremoniji iskazali su zadovoljstvo na uspješno realizovanom projektu obnove škole, i dodali: “U protekle dvije godine u Federaciji BiH, ukupno je obnovljeno 20 školskih objekata, 15 osnovnih i 5 srednjih škola sa investicijom od gotovo 9 miliona KM. Među njima je i OŠ “Isak Samokovlija” iz Sarajeva. Energijska obnova školskih objekata osim što će doprinijeti smanjenju računa za električnu energiju i grijanje, kao i emisije CO2, utjecat će i na kvalitetnije obrazovanje učenika.”

 

 

 

Prisutnima se tom prilikom obratila i v.d. direktorica OŠ “Isak Samokovlija”, Nevzeta Doljančić koja je  prijateljima projekta uručila i zahvalnice. “Ovim projektom škola je dobila mnogo. Naši učenici i uposlenici su veoma sretni jer je osim estetskog uređenja, u školi sada neuporedivo ugodnije boraviti” – izjavila je Doljančić.

 

 

Uposlenici, kao i učenici škole, sretni su jer će se rad i usvajanje novih znanja, od sada odvijati u ugodnijim učionicama. “U školi je sada znatno toplije, to se najbolje moglo osjetiti tokom zimskih dana. S obzirom da imamo i nove prozore, više se ne čuje buka s polja i puno nam je ljepše raditi” – izjavila je Lola Blažević, učenica 9. razreda OŠ “Isak Samokovlija”.

 

 

 

Povodom završetka realizacije projekta utopljavanja i energijske efikasnosti, u školi je  održana  svečanost, kojoj su između ostalih prisustvovali i šef Svjetske banke za BiH, Emanuel Salinas Munoz, voditelj projekta ispred Svjetske banke Kathrin Hofer, ministar obrazovanja, nauke i mladih KS, Elvir Kazazović, te načelnik Općine Centar, Nedžad Ajnadžić, kao i predstavnici izvođača radova i nadzora.

 

U okviru projekta Svjetske banke “Energijska efikasnost u BiH” do sada je obnovljeno 29 javnih objekata, dok je plan za ovu godinu 15 novih objekata. Ukupna investicija radova iznosi 13 miliona KM, dok ukupna procjena ušteda za ove objekte iznosi 1,6 miliona KM godišnje. Tokom tri godine trajanja projekta, ostvareni su i mnogobrojni benefiti, kroz uštede u energiji, podizanju komfora i kvaliteti boravka za više od 220.000 korisnika, smanjenju emisije CO2, te otvaranju novih radnih mjesta, a sve to pokazuje koliki je značaj energijske efikasnosti za bh. društvo.

 

 

Energijska efikasnost podrazumijeva niz mjera koje poduzimamo, s ciljem smanjena potrošnje energije, a koje pri tome ne narušavaju zahtjeve rada i života. Brojni su benefiti energijski efikasnog ponašanja, a pametno korištenje energije je odgovornost svih ljudi, kako bi osigurali dovoljnu količinu energije za buduće generacije. U nastavku predstavljamo pet glavnih razloga zbog kojih se isplati biti energijski efikasan.

 

 

 

1. Energijska efikasnost štedi novac

 

Prosječno domaćinstvo u Bosni i Hercegovini za korištenje električne energije izdvoji 892 KM godišnje. Upravo kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije u domaćinstvu, a samo frižider troši oko 25 posto električne energije. Kupovinom energijski efikasnih uređaja smanjit će se količina energije što će rezultirati i manjim troškovima. Prema procjenama, uređaji klase A+++ troše čak i do 60 posto manje električne energije od istih uređaja energijskog razreda D.

 

2. Energijska efikasnost unapređuje ekonomiju

 

I dok energijski efikasno ponašanje doprinosi smanjenju potrošnje energije u domu, također mnogo doprinosi i pomaže vladama na svim nivoima vlasti. Bh. stručnjaci navode da potencijali za uštede u javnom sektoru, odnosno budžetu u FBiH iznose oko 40 miliona KM godišnje, dok je ukupni potencijal za investicije 400 – 500 miliona KM. Osim toga, implementacijom energijski efikasnih projekata kroz obnovu zgrada iz javnog sektora, otvaraju se i nova radna mjesta.

 

3. Energijska efikasnost je dobra za okoliš

 

Kada koristimo manje energije, čuvamo dragocjene prirodne resurse. Danas je više nego ikada važno biti ekološki osviješten i voditi računa o prirodi, čemu svjedoče i mnoge klimatske promjene. Utjecaj koji ljudi danas imaju na okoliš imat će veliki efekat na buduće generacije.

 

4. Energijska efikasnost smanjuje zagađenost zraka

 

Jedan od ozbiljnijih problema današnjeg načina života predstavlja veliki stepen zagađenosti zraka, a glavni uzrok je povećana emisija štetnih čestica. Zbog toga je zimi izuzetno visoka zagađenost zraka, čemu svjedočimo i u našoj državi.

 

 5. Energijska efikasnost unapređuje kvalitetu života

 

Možda ne možete vidjeti, ali sigurno možete osjetiti na koji način energijska efikasnost unapređuje kvalitetu života. Kako? Jedan od primjera je toplotna izolacija vašeg doma koja smanjuje gubitak energije u zimskom periodu, te štiti kuću od prevelike topline i zagrijavanja ljeti. To je energijska efikasnost koja boravak u vašem domu čini ugodnijim.

 

 

U Sarajevu održan okrugli stol na temu “Održivi modeli finansiranja energijske efikasnosti u FBiH”, u organizaciji “Bosnia Energy Efficiency Project” i Ministarstva prostornog uređenja FBiH.

 

 

Od 2016. godine, u Federaciji BiH se implementira projekat Svjetske banke “Bosnia Energy Efficiency Project“ u okviru kojeg je do sada obnovljeno 29 javnih objekata, dok je plan za ovu godinu 15 novih objekata. Ukupna investicija u radove iznosi 13 miliona KM, dok ukupna procjena ušteda za ove objekte iznosi 1,6 miliona KM godišnje. Tokom tri godine trajanja projekta, ostvareni su i mnogobrojni benefiti, kroz uštede u energiji, podizanju komfora i kvaliteti boravka, za više od 220.000 korisnika, smanjenju emisije CO2, te otvaranju novih radnih mjesta, što govori više nego dovoljno o važnosti energijske efikasnosti za bh. društvo.

 

Osim uspješne implementacije projekta kroz obnovu javnih objekata, cilj projekta je pokazati prednosti energijske efikasnosti, ali i podržati razvoj održivih modela finansiranja projekata energijske efikasnosti. S tim u vezi, u Sarajevu je održan okrugli stol na temu “Održivi modeli finansiranja energijske efikasnosti u FBiH“, u organizaciji “Bosnia Energy Efficiency Project” i Ministarstva prostornog uređenja FBiH.

 

 

 

Lokalni i internacionalni konsultanti, već duže vrijeme rade na izradi studije o “Održivim modelima finansiranja EE u FBiH”. Okrugli stol na kojem su prisustvovali najznačajniji partneri, relevantna kantonalna i federalna ministarstva, Fond za zaštitu okoliša FBiH, konsultanti, te predstavnici privatnog sektora, bio je prilika da se predstave saznanja i potencijalni modeli finansiranja.

 

Prijedlog i procjene mogućnosti zasnovanih na međunarodnim iskustvima, s ciljem utvrđivanja primjenjivosti i pogodnosti potencijalnih održivih modela finansiranja projekata EE u javnom sektoru u FBiH, predstavio je Dilip Limaye, internacionalni konsultant zadužen za ovu aktivnost u FBiH, dok je  Jas Singh, vodeći specijalista za energijsku efikasnost, predstavio internacionalna iskustva, te je naveo da države u regiji sve češće prepoznaju značaj projekata javne EE, gdje se uštede troškova energije koriste za otplatu ulaganja.

 

 

“Implementacija mjera energijske efikasnosti štedi novac krajnjih korisnika koji ta sredstva kasnije mogu iskoristiti u druge svrhe. Uz aktivnosti na obnovi javnih objekata u FBiH, veoma je važno da kroz ovaj projekat implementiramo i mehanizam održivog sistema finansiranja, iz štednje ostvarene upravo učincima energijske efikasnosti” – izjavio je Mustafa Čopelj, voditelj “Bosnia Energy Efficiency Project” za FBiH, te dodao da su potencijali za uštede u javnom sektoru, odnosno budžetima u kantonima i FBiH oko 40 miliona KM na godišnjem nivou, dok je ukupni potencijal za investicije 400 – 500 miliona KM.

 

Implementaciona jedinica “Bosnia Energy Efficiency Project-a” će ove modele predstaviti i Upravnom odboru projekta, a zatim i Vladi Federacije, nakon čega će se odabrati jedan održivi model koji će konsultanti razviti do detalja neophodnih za implementaciju.

 

Novih pet objekata odabrano je u Zeničko-dobojskom kantonu, za implementaciju mjera energijske efikasnosti u 2018. godini, u okviru projekta Svjetske banke, Bosnia Energy Efficiency Project – BEEP.

 

Radi se o investiciji od oko 1,23 miliona KM sa PDV-om, za koju je Vlada ZDK preuzela kreditna zaduženja od Vlade Federacije BiH.

Početak radova na objektima JU SŠ Gimnazija “Muhsin Rizvić”, Mješovita srednja škola “Stjepan Radić”, JU ”Druga osnovna škola” Zavidovići, JU “Gimnazija” Visoko i JU Osnovna škola “Vladimir Nazor”, planiran je za kraj školske 2017./2018. godine, dok će implementaciju projekta voditi implementaciona jedinica formirana u okviru Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

 

“Sretan sam što broj obnovljenih objekata u našem kantonu iz godine u godinu raste, kao i broj korisnika koji će imati bolje uslove boravka i rada u ovim objektima. Do sada je kao rezultat uspješne saradnje, obnovljeno ukupno 11 javnih objekata, 10 škola i jedna bolnica. Sa dodatnih pet objekata ukupna investicija za radove iznosi gotovo 5 miliona KM, što potvrđuje opredijeljenost resornog ministarstva i Vlade ZDK za oblast energijske efikasnosti” – izjavio je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, Mensur Sinanović.

 

Aktivnosti koje se realiziraju u okviru projekta, osigurat će smanjenje emisije CO2, što znači prelazak na čistije energente, smanjenje zagađenja zraka u zimskom periodu uzrokovanog nepravilnim i neefikasnim sagorijevanjem goriva, povećanje nivoa komfora u objektima, te povećanje svijesti o energijskoj efikasnosti. Osim ugodnijeg boravka, očekuju se i uštede u troškovima za energiju za oko 35%, te u konačnici doprinos ostvarenju značajnih ušteda i zaštiti životne sredine.

 

Ovo je treća godina uspješne realizacije BEEP projekta (Bosnia Energy Efficiency Project) u sklopu kojeg su obnovljena ukupno 33 javna objekta na području Federacije BiH.