Kategorija: vijesti

U sklopu redovnih aktivnosti misije Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, delegacija ove međunarodne finansijske institucije je, zajedno sa predstavnicima Federalnog ministarstva prostornog uređenja, ovih dana bila u posjeti objektima na kojima su u toku građevinski radovi utopljavanja i obnove.

 

U okviru obilaska je tako upriličena i posjeta Gimnaziji „Muhsin Rizvić“ u Kaknju, jednoj od 15 obrazovnih institucija sa područja Federacije BiH, na kojima je izvođenje radova počelo 2018. godine.

 

Na objektu ove srednje škole je, u proteklom periodu, urađena termoizolacija stropa, zamjena vanjskih otvora, djelimična termoizolacija fasade, te izrada završnog fasadnog sloja.

 

Ovom prilikom su detaljno analizirane do sada implementirane mjere, a delegacija Svjetske banke izrazila je svoje zadovoljstvo postignutim rezultatima, te diskutovala o planovima za naredni period.

 

Pored Gimnazije „Muhsin Rizvić“, u okviru Projekta energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP), do sada je obnovljeno ukupno 37 objekata, od čega su 24 obrazovne i 8 zdravstvenih institucija, te 5 drugih javnih objekata. U implementaciju energijski efikasnih mjera, ukupno je investirano više od 18 miliona KM, dok se uštede procjenjuju na preko 2 miliona KM godišnje, a emisija CO2 je smanjena za skoro 5 hiljada tona godišnje.

 

Pored ušteda, ostvaruju se i značajne društvene koristi poput toplijih prostorija, boljeg osvjetljenja te kvalitetnijeg zraka. Time se doprinosi smanjenju zdravstvenih problema i poboljšanju uvjeta za korisnike.

 

Na objektu mostarske Osnovne škole „Antuna Branka Šimića“, u proteklom periodu izvođeni su građevinski radovi na zamjeni stolarije i bravarije, unapređenju sistema grijanja, te termoizolaciji vanjskih zidova, stropa, ovojnice krova i tavanice. Svi ovi radovi predstavljaju mjere energijske efikasnosti, implementirane s ciljem ostvarivanja energijskih i ekonomskih ušteda, poboljšanja komfora, te smanjenja emisija CO₂.

 

Povodom završetka radova na utopljavanju i obnovi školskog objekta, upriličena je i svečanost, kojoj su prisustvovali predstavnici vlasti, te učenici i nastavnici škole.

 

U projekat utopljavanja Osnovne škole „Antuna Branka Šimića“ u Mostaru, uloženo je skoro 900.000 KM, a procijenjene uštede na troškovima za energiju iznose skoro 100.000 KM godišnje.

 

Radovi na ovom objektu realizovani su u sklopu Projekta za energetsku efikasnost (BEEP), koji, uz kreditna sredstva Svjetske banke, implementuje ministarstvo prostornog uređenja Federacije BiH. U okviru ovog projekta je do sada obnovljeno 37 objekata iz javnog sektora, od čega su 24 obrazovne i 8 zdravstvenih institucija, te 5 drugih javnih objekata. U implementaciju energijski efikasnih mjera, sveukupno je investirano preko 18 miliona KM, dok se uštede procjenjuju na preko 2 miliona KM godišnje, a emisija CO₂ je smanjena za skoro 5.000 tona godišnje.

 

 

 

 

Projekat energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP), koji uz kreditna zaduženja Svjetske banke implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja, za cilj ima uštedu energije, unapređenje komfora, smanjenje emisija CO₂ i povećanje svijesti o energijskoj efikasnosti. Pored posvećenosti građevinskim radovima utopljavanja i obnove javnih zgrada, u sklopu ovog projekta značaj se pridaje i edukaciji.

 

Upravo s tim ciljem su u Sarajevu, Mostaru i Zenici organizovane dvodnevne edukacije, namijenjene energijskim menadžerima. Ove edukacije zatvorenog su tipa, a namijenjene su javnim institucijama, općinama i kantonima uključenim u Projekat BEEP. U fokusu edukacije je poticanje na usavršavanje postojećih i razvoj novih vještina učesnika, za obavljanje poslova energijskih menadžera, te upoznavanje zajednica i kantona sa aktivnostima iz ove oblasti.

 

Na održanim treninzima su učestvovala 92 kandidata. Po završetku treninga, kandidati su pristupali i pismenoj provjeri znanja, nakon čega su im dodijeljena uvjerenja. Pozicije energijskih menadžera će obnašati na svojim energijski efikasnim radnim mjestima širom Federacije.

 

Organizacija ovakvih i sličnih edukacija neophodna je za jačanje postojećih kapaciteta u oblasti upravljanja energijom i promoviranje energijskih ušteda postignutih kroz implementaciju mjera energijske efikasnosti, a u sklopu ovog projekta se realizuju od 2016. godine, kada su pokrenute prve aktivnosti Projekta BEEP.

Pored tradicionalne „proljetne čistke“, vrijeme je i za „čistku“ u navikama koje vam donose visoke račune. Stoga vam donosimo 5 savjeta iz polja energijske efikasnosti čijom primjenom ćete, već iduće zime, osigurati značajno manje troškove energije.

 

1. Razmislite o promjeni energenta

Stručnjaci savjetuju da, ukoliko se odlučite za promjenu energenta, umjesto tradicionalnih metoda grijanja, koristite obnovljive izvore energije, poput peleta. Iako su, trenutno, najveće prepreke prelaska na grijanje peletom cijene peći koje ih sagorijevaju, a koje se kreću od 2.500 KM naviše, ovakva investicija, dugoročno posmatrajući, predstavlja značajnu uštedu za domaćinstvo. Istovremeno, drastično doprinosi smanjenju zagađenja zraka i smanjenju emisija CO₂.

 

2. Nova ili dodatna izolacija krova ili tavana

Eksperti iz područja energijske efikasnosti napominju da je postavljanje dobre izolacije na objektu u kojem živite od iznimne važnosti. Kvalitetna izolacija može pomoći u zadržavanju toplote unutar prostora zimi ili van prostora ljeti. Postoji mnogo materijala koji se mogu koristiti za izolaciju krova ili tavana, ovisno o vašim mogućnostima i preferenci. Najpopularnije opcije su kamena ili staklena vuna, reflektivna folija ili glinoviti škriljac koji dobro upija vlagu i otporan je na mraz.

 

3. Zamijenite otvore

Pored krova ili tavana, uzrok gubitka toplote u vašem domu mogu biti i stari ili dotrajali otvori. Prozorski okviri često propuštaju toplotu, pa je njihova zamjena veoma značajna za održavanje toplote unutar prostora. Prozorski okviri se danas najčešće prave od plastike, metala i drveta. S obzirom da svaki od materijala ima svoje prednosti i mane, današnje tehnologije proizvodnje prozora nastoje da minimaliziraju negativne osobine materijala i izvuku najbolje iz pozitivnih. Tako se često dešava da se, prilikom izrade okvirne konstrukcije za prozore, kombiniraju spomenuti materijali kako bi se postigli najefikasniji rezultati. Prilikom odabira prozora, dakako, pripazite i na kvalitetu stakla.

 

4. Ugradite termostat na programiranje

Više od 50% energije kućanstva koristi se za zagrijavanje i hlađenje prostorija u kojima boravimo. Najjednostavniji način da se smanje troškovi toplotne energije jeste da, zajedno sa sistemom grijanja, instalirate i termostat na programiranje koji će ga, kada dosegne temperaturu koju ste odredili u vašem domu, ugasiti. Također, smanjenjem temperature sobe za samo 1 stepen, godišnje možete uštedjeti približno 5% energije za grijanje.

 

5. Zaptivanje prozora

Pored energijske efikasnosti, zaptivanje prozora je jako bitno i zbog zvučne izolacije, ali i zbog čestica prašine koje nam dolaze izvana. Poboljšanje zaptivanja prozora se može uraditi kao standardno zaptivanje samoljepljivim trakama i gumama, zaptivanje silikonom i zaptivanje aluminijumskim trakama. Na ovaj način se mogu smanjiti ventilacioni gubici toplote i do 50%.

Tim Svjetske banke jučer je posjetio dvije osnovne škole s područja Mostara koje su, u protekle dvije godine, bile dio Projekta energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP). Cilj posjete je priprema priče o rezultatima postignutim na nivou cijele Bosne i Hercegovine, s fokusom na korisnička iskustva.

 

Tim povodom predstavnice Svjetske banke razgovarale su s učenicima, nastavnicima i upravom OŠ Strahimira Kranjčevića i OŠ Ivana Gundulića, u Mostaru, kao i predstavnicima javnog i privatnog sektora.

 

Ravnateljica OŠ Strahimira Kranjčevića, Daria Stojčić, koja je dio kolektiva ove škole već skoro 30 godina, ovom prilikom je istakla drastičnu razliku u komforu postignutu implementacijom energijski efikasnih mjera, te dodala „Dugi niz godina u školsku zgradu se nije ništa ulagalo, sve do prošle godine kada su implementirane mjere energijske efikasnosti. Sada, kad smo zamijenili stolariju, krov, rasvjetna tijela, energent i kotao za grijanje, te uradili termoizolaciju fasadnih zidova, boravak u učionicama je neuporedivo ugodniji, kako radnicima, tako i učenicima škole.“

 

Marija Juričić, ravnateljica OŠ Ivana Gundulić u Mostaru, podsjetila je na iznimnu važnost implementacije mjera energijske efikasnosti za ovu školu, s obzirom na činjenicu da je ovo najbrojnija škola na području grada Mostara. „Proces implementacije radova je još uvijek u toku, pritom ne ometajući održavanje nastave, što je za nas posebno važno. Veseli nas što pozitivne efekte nove fasade i otvora već osjetimo.“ dodala je Juričić.

 

Jasmina Hadžić, stručnjak za komunikacije Svjetske banke, izrazila je svoje zadovoljstvo postignutim rezultatima, kojima su svjedočili i korisnici objekta.

 

Još od potpisivanja Pariškog sporazuma 2015. godine, na kojem su vlade postigle dogovor o borbi protiv klimatskih promjena, nacionalni lideri pokušavaju poboljšati ekološke politike svojih zemalja. Neki od njih su, na tom putu, postigli primjetne rezultate, koji su ih doveli na vrh EPI (Environmental Performance Index) liste zemalja sa održivim razvojem. Rezultati ove rang liste zasnivaju se na 24 indikatora, poput kvalitete zraka, vode, biodiverziteta, i drugih,  fokusiranih na dvije glavne teme: okolišno zdravlje i vitalnost ekosistema. Sam vrh ove liste, tačnije prvih 16 mjesta, u 2018. godini, zauzimaju zemlje Evrope, i to:

 

1.Švicarska

 

Zbog bogatih prirodnih resursa, Švicarska se nalazi na top listi svih ljubitelja prirode. Upravo je ta turistička vrijednost jedan od razloga zašto se vlada, ali i lokalno stanovništvo, brinu o zaštiti i održivosti okoliša.

 

Zasluge za ovako visok rang ove zemlje kriju se iza implementacije uspješnih mjera na mnogim poljima, od kojih se najviše ističe ono zagađenja zraka i vode, te klime i energije. Većina energije koja se koristi u Švicarskoj dobija se iz hidroelektrana, a preostali, manji dio, iz nuklearnih elektrana. Na ovaj način se smanjuju emisije CO₂ pri proizvodnji same energije. S druge strane, unatoč činjenici da su emisije štetnih čestica zraka nekad bile skoro iste kao i kod susjednih zemalja Evropske Unije, kvalitet zraka danas je, u ovoj zemlji, značajno viši. Razlog tome je uvođenje mjera koje kontrolišu emisije iz automobila i industrijskih zona.

 

2.Francuska

 

Intenzivne mjere Francuske, implementirane s ciljem rješavanja problema otpada hrane, promovisanja zdravog stila života i usvajanje tehnike eko-poljoprivrede, pomogle su u podizanju zemlje na skoro sami vrh ove liste. Na ovaj način, Francuska je pokazala da poboljšanja u poljoprivrednoj proizvodnji ne donose nužno i štetu ekološkim i socijalnim uvjetima. Dakako, i pomak od industrijalizacije tokom proteklih decenija doveo je do poboljšanog stanja okoliša. Tako 30% energije koja se danas koristi u Francuskoj dolazi iz obnovljivih izvora.

 

Pažnju javnosti privukao je i prijedlog novog propisa Francuske vlade, kojim bi zabranili trgovcima i brendovima odjeće da bacaju ili spaljuju artikle koji se nisu prodali. Umjesto toga, od njih bi zahtijevali da neprodani tekstil i odjeću doniraju organizacijama za reciklažu ili dobrotvornim organizacijama za ponovnu upotrebu.

 

3.Danska

 

Dobrom stanju okoliša u Danskoj doprinosi korištenje energije vjetra i kultura korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva. Naime, samo glavni grad zemlje, Kopenhagen, ima oko 400 km biciklističkih staza, dok skoro 40% gradskog stanovništva putuje biciklom.

 

Jedan od ciljeva vlade ove države je korištenje obnovljivih izvora energije za zadovoljavanje svih potreba, a postići ga planiraju do 2050. godine. Iako zvuči ambiciozno, važno je napomenuti da je Danska svjetski lider u razvoju novih tehnologija na polju korištenja energije vjetra. Tako se danas u ovoj zemlji skoro 40% energije dobiva iz vjetroturbina, a do 2020. godine vlada ove zemlje tu stopu planira povećati na 50%, što bi značajno doprinijelo postavljenim ciljevima za 2050. godinu.

 

Tzv. „zelene industrije“, u ovoj zemlji, obezbjeđuju i nova radna mjesta velikom broju ljudi, te rezultiraju visokim profitom, svake godine.

 

4.Malta

 

Koncept održivog razvoja Malte, kao male ostrvske države sa neograničenim prirodnim resursima, rastućom ekonomijom i visokom gustinom naseljenosti, čini središte ekonomskog, socijalnog i ekološkog razvoja zemlje.

 

Malta je 2017. godine, prelaskom sa ulja na prirodni plin, promijenila svoj primarni izvor energije. Tako je, danas, čak 70% energije koju koristi ova zemlja proizvedeno korištenjem obnovljivih izvora. U budućnosti, ova zemlja planira nastaviti podržavati dekarbonizaciju i ulaganja u projekte obnovljive energije i energijske efikasnosti, i to uglavnom kroz još obimnije korištenje solarne energije (fotonaponski i solarni grijači vode), toplinskih pumpi i biogoriva, te recikliranjem otpada.

 

5.Švedska

 

Najveći dio korištene energije se, i u ovoj zemlji, dobija od obnovljivih izvora, poput toplote i sunčeve energije. Istovremeno, vlada ove zemlje radi na razvijanju tehnologija koje će omogućiti da se korištenjem obnovljivih izvora energije zadovolje sve njihove energijske potrebe. Važan uticaj na smanjenje emisija CO₂ u Švedskoj imaju i tzv. „pasivne kuće“ – rezidencije koje imaju drvene okvire i vrlo debele zidove uz čiju pomoć zadržavaju toplotu nastalu kao proizvod ljudskih aktivnosti, poput kuhanja, korištenja uređaja ili kretanja, unutar zidova objekta. Nadalje, ovi objekti imaju i mogućnost recikliranja otpadnih voda.

 

Švedski grad Växjö nosi titulu „najzelenijeg grada Evrope“ i odlično je mjesto za eko-turizam. Växjö je postao prvi grad koji je postavio cilj da do 2030. godine prestane koristiti fosilna goriva, naravno, uz obaveznu promociju biciklizma kao alternativnog transportnog sredstva.

 

Jedna od tema kojoj se, u posljednje vrijeme, pridaje sve više pažnje, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini je energijska učinkovitost. Razlog tome je visoka stopa neracionalnog korištenja energije. Tako smo sve češće svjedoci svjetskih, ali i domaćih, projekata i kampanja, koje tvrde da je ulaganje u ovaj sektor višestruko isplativo. Uzimajući u obzir da se nerijetko radi i o novcu iz javnog budžeta, važno je shvatiti koliko koristi Bosna i Hercegovina zapravo ima od ovih ulaganja.

 

„Ulaganje u sektor energijske učinkovitosti nosi višestruku korist našoj zemlji. Pored smanjenja emisija CO₂ i doprinosa zaštiti okoline, te povećanja komfora korisnicima javnih objekata, tu su i ekonomski benefiti. Dosadašnjim ulaganjem od oko 18 milijuna KM smo ostvarili uštede od preko 2 milijuna KM godišnje. S druge strane, ako u obzir uzmemo činjenicu da radove na svim objektima izvode domaći izvođači, shvaćamo da ova ulaganja donose i priliku za lokalnu zajednicu.“ istakla je Jasmina Katica, Šefica odsjeka za energetsku efikasnost Federalnog ministarstva prostornog uređenja, koje implementira Projekt energijske učinkovitosti za BiH (BEEP).

 

Jedna mostarska kompanija koja je, u sklopu projekta BEEP, izvođač radova na nekoliko objekata u FBiH, ističe kako je ovaj rad prvenstveno izazov za firme. Za manje objekte je, u prosjeku, potrebno 18-20 radnika, dok se kod većih taj broj može povećati i na 27-30. Timovi se sastoje od stručnjaka različitih područja, poput elektroinstalacija, termoizolacija, gromobranskih instalacija, klime, grijanja i hlađenja (KGH), ugradnje otvora i instalacije krovova, te mnogih drugih. Pored poslovne prilike, ističu da ovakvi projekti lokalnim firmama donose i veliko iskustvo, odnosno reference za nove izazove u budućnosti.

 

„Pored očiglednih benefita ekonomske prirode, poput potencijala za rast lokalnih kompanija i stvaranja novih radnih mjesta, važno je napomenuti da ima i drugih, često zanemarenih, koristi. Nije mala stvar biti dio ovako velikog projekta. Rad po internacionalnim standardima i procedurama, te odgovornost koju dobijete su stvarno velike. No, ako imate pouzdan i vrijedan tim, koji želi da uči i napreduje, sve se to uspješno završi.“ ističu iz iste kompanije.

 

U konačnici, zaključujemo da ovakvi projekti, iako idejno proizvod javnog sektora, imaju utjecaj i na samo tržište. A koliki efekt bi imala ulaganja privatnog sektora u energijsku učinkovitost, možemo samo pretpostaviti. U svakom slučaju, evidentno je da ova ulaganja nisu bespotrebni trošak, već višestruko isplativa investicija za našu zemlju, bila ona napisana malim ili velikim slovom.

 

Društvenim mrežama se ovih dana proširio #10YearChallenge, izazov u kojem korisnici uspoređuju promjene na svom izgledu objavljujući fotografije od prije 10 godina i danas. Ovaj izazov je u kratkom periodu privukao desetke hiljada ljudi, a nisu mu odoljela ni brojna poznata lica. No, fokusirajući se na pojedince, njihove bore i boju kose, zaboravili smo pogledati promjene u našoj okolini nastale u istom periodu.

 

Svi ćemo se složiti da je upravo Planeta doživjela najveće promjene. Prizori ogromnih santi leda na Arktiku su sad već samo sjećanje, imena svih uragana koji su nas zadesili u proteklih nekoliko godina ne možemo zapamtiti ma koliko prijateljski zvučala, a vapaj Tihog oceana ne čujemo od apsurdno visokih količina plastike u kojoj se guši. Sve to su samo neke od pojava koje vežemo uz globalno zagrijavanje, koje je posljednjih godina sve više osjetno.

 

No, jeste li ikad razmišljali o svemu što nas očekuje ukoliko nešto ne poduzmemo?

 

Istraživanja su pokazala da nas u budućnosti, u slučaju nastavka trenutnog trenda globalnog zagrijavanja, očekuju još osjetniji rizici. Tako predviđaju da ćemo se sve češće susretati sa sušama, jačim i učestalijim uraganima, nestašicom vode, ali i povećanjem nivoa mora, klimatskim rizicima za zdravlje, te mnogim drugim posljedicama. Također, ističu i da bi neke vrste mogle izumrijeti, kao i da bi veliki broj insekata, biljaka i kičmenjaka mogao izgubiti više od polovine svojih klimatski predodređenih staništa.

 

Istovremeno, istraživanja Svjetske banke pokazuju da bi klimatske promjene mogle biti uzrok i ekstremnog siromaštva kod više od 100 miliona ljudi do 2030. godine. Razlog tome je činjenica da upravo stanovnici niskih obalnih područja i siromašnijih zemalja nisu u mogućnosti prilagoditi se promjenama temperaturnih ekstrema i vodenih resursa.

 

Da je jedan od ključnih koraka smanjenja globalnog zagrijavanja limitiranje ukupne emisije stakleničkih gasova, potvrdila nam je i Jasmina Katica, Šefica odsjeka za energetsku efikasnost

Federalnog ministarstva prostornog uređenja.

 

„U atmosferu se svakodnevno ispuste oko 22 milijarde tona CO₂. Zato su važne promjene u proizvodnji i upotrebi energije, najvećem proizvođaču stakleničkih gasova. Pored toga što mi, kao pojedinci, moramo racionalnije koristiti energiju, potrebna su nam i sistemska rješenja. Sve je veći broj zemalja u svijetu koje imaju upravo taj sistemski pristup. I BiH je prepoznala važnost ove teme, pa je 2016. godine počela sa implementacijom Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP).“ dodala je Katica.

 

Da su nam ovakve inicijative prijeko potrebne govori i činjenica da BiH troši pet puta više energije od država Evropske unije. Krenemo li odmah, rezultate ćemo sigurno osjetiti mnogo prije idućeg #10yearchallenge-a.

 

Energetska efikasnost jedna je od tema kojoj se pridaje sve više pažnje, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini. Pored evidentnih poboljšanja uvjeta boravka u svim zgradama i smanjenja emisije CO₂, implementacija mjera energetske efikasnosti osigurava i uštede u potrošnji energije i novca. Upravo iz tih razloga je sve veći broj država koje implementiraju ove mjere, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

 

Projekat energetske efikasnosti za BiH (BEEP), kojeg iz kreditnih sredstava Svjetske banke implementuje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, dokaz je da ulaganja u energetsku efikasnost imaju višestruku korist. Pored ekonomskih, ekoloških i društvenih benefita za korisnike javnih institucija i okoliš, ulaganje ima veliki uticaj i na samu ekonomiju zemlje.

 

U sklopu projekta BEEP je, u protekle dvije godine, obnovljeno ukupno 37 objekata javne namjene, u koje je ukupno investirano preko 18 miliona KM. Pored ušteda u budžetu, važno je istaknuti i da su radove na svim objektima izvodili domaći izvođači, čime se stvorila prilika za lokalno stanovništvo. Ove nove poslovne prilike donose rast postojećih lokalnih firmi, ali i potencijal za stvaranje novih radnih mjesta.

 

Za izvođenje radova na manjem objektu potrebno je, u prosjeku, 18-20 radnika, dok se kod većih objekata taj broj može povećati i na 27-30. Ovi timovi se sastoje od stručnjaka različitih područja, poput elektroinstalacija, termoizolacija, gromobranskih instalacija, klime, grijanja i hlađenja (KGH), ugradnje otvora i instalacije krovova, te mnogih drugih.

 

S druge strane, lokalna zajednica ima i priliku za educiranje svojih radnih snaga. Naprimjer, u prvih 7 mjeseci prošle godine je 57 radnika javnih institucija, koje su bile dio BEEP projekta, uspješno završilo edukaciju energetskog menadžera. Ovu poziciju će obnašati u svojim energetski efikasnim institucijama širom Federacije.

 

Stoga, dolazimo do zaključka da su ovakvi projekti višestruko korisni, te da je ulaganje u energetsku efikasnost itekako isplativo, kako za svijet, tako i za BiH.

 

Ušteda, komfor i očuvanje okoliiša, prve su asocijacije koje se vežu uz energetsku efikasnost u svijetu odraslih. No, pitamo li se ikad šta mlađim generacijama pada na pamet na spomen ove teme, odnosno da li se s njom uopšte dovoljno susreću?

 

S ciljem podizanja svijesti o energetski efikasnom ponašanju, unatoč hladnim decembarskim danima, na našu Planetu je stigao super junak Beepster, koji na zabavan način spaja učenje i tehnologiju u jednu korisnu cjelinu i prenosi svoje znanje o značaju ove teme na najmlađe. Vodeći se onom poznatom da se „željezo kuje dok je vruće“ Beepster je posjetio dvije škole, i to Petu osnovnu školu na Ilidži i OŠ Izet Šabić u Vogošći.

 

Kako u svakodnevnom životu novih generacija tehnologija zauzima posebno mjesto, Beepster je koristio inovativne edukativne alate. Tako je super junak školarcima predstavio Beepomat – interaktivni edukativni uređaj uz čiju pomoć im je pokazao kako energetski efikasno ponašanje može spasiti svijet.

 

„Radionica je bila jako zanimljiva. Mi smo svašta naučili. Naprimjer, naučili smo kako da više štedimo energiju i ne zagađujemo naš grad i našu Zemlju. Naučili smo i da trebamo gasiti uređaje koji nam nisu potrebni jer će tako naša okolina biti čišća i bolja. Ja ću poslušati Beepsterove savjete, jer ću tako pomoći Zemlji da duže živi.“ Rekla nam je Dželila, učenica petog razreda OŠ Izet Šabić.

 

Pored Beepomata, super junak je koristio i druga zanimljiva pomagala, pa je važnost gašenja elektronskih uređaja nakon upotrebe demonstrirao korištenjem posebne kamere uz čiju pomoć su najmlađi mogli vidjeti kako izgleda uređaj dok koristi energiju, te ga tako i usporediti s onim koji je ugašen.

 

Ovaj pristup je imao ključnu ulogu u prikupljanju pažnje učenika i pravljenju ugodne atmosfere koja je rezultirala i zanimljivim pitanjima školaraca. Posjeta super junaka je rezultat aktivnosti Projekta energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP), koji implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja iz kreditnih sredstava Svjetske banke, a demonstrirala je važnost edukacije najmlađih za budućnost naše Planete.