Visina računa za grijanje je kao neka nerješiva misterija.
Visina računa za grijanje je kao neka nerješiva misterija. Šta god da učinite na tom planu, čak i ako ste nedavno zamijenili ili unaprijedili sistem grijanja u vašem domu, računi su i dalje neumoljivo previsoki. Ako ste se sreli s ovim problemom, onda za vas imamo nekoliko jednostavnih, ali vrlo korisnih savjeta. Naizgled beznačajne stvari mogu negativno utjecati na performanse vašeg grijanja. Izbjegnite nekoliko grešaka, o kojima vjerovatno ni ne razmišljate, a često ih pravite, pa ćete vidjeti kako se računi za grijanje značajno smanjuju. Nema tu nikakve misterije, sva mudrost je u nekoliko sitnica “koje novac znače“.
Termostat
Najčešća greška koju ljudi prave, u želji da zagriju svoje domove tokom hladnih zimskih dana, je pojačavanje termostata. Kada od niskih temperatura “pobjegnete“ u svoj dom, želite da se što prije zagrijete, pa se ne ustručavate pojačati termostat na ekstremno visoku temperaturu. Postoji, međutim, nekoliko problema sa ovom praksom. Prvo, nije važno da li ste termostat podesili za nekoliko desetina stepeni toplije: vaš sistem grijanja može raditi samo pri svom maksimalnom kapacitetu i ništa brže, bolje i jače od toga. Drugo, ako zaboravite da vratite termostat na “normalnu“ temperaturu, vaše grijanje će raditi duže nego što ste planirali, nepotrebno trošeći energiju.
Baš kao što nije dobro ekstremno pojačavati termostat, isto tako nije dobro ni potpuno gasiti grijanje. Vjerovatno ste, u želji za uštedom, dolazili u iskušenje da isključite grijanje, dok ste na poslu, ili npr. na planini. Ovo će, međutim, rezultirati time da vaš dom postane izuzetno hladan, a kada se vratite, vaš grijač će morati dugo raditi kako bi prevladao taj ogroman pad temperature. Mnogo je praktičnije i isplativije podesiti termostat na relativno nisku temperaturu, tako da vam se grijač s vremena na vrijeme uključuje i održava barem minimum topline.
Propuh
Iako mnogi ljudi misle da je propuh samo mit, na tu temu je bolje držati se balkanskog tradicionalnog “straha od propuha“ i paziti da ne bude istovremeno otvoreno više vrata i prozora. Osim toga, zatvaranje zavjesa i žaluzina može pomoći vašem domu da zadrži toplinu kada sunce zađe. Ovo se posebno odnosi na energijski efikasne tretmane prozora, kao što su termalne zavjese. Samo ne zaboravite ponovo otvoriti prozore tokom dana – to je potrebno zbog pročišćavanja ustajalog zraka u prostorijama.
Neki ljudi će, kako bi kontrolisali temperaturu u različitim dijelovima svog doma, pokušati zatvoriti ventilacijske otvore u određenim prostorijama. Nažalost, ovo šteti sposobnosti njihovog grijnog sistema da efikasno radi. Vaš sistem je dizajniran tako da “prirodno cirkuliše“. Zatvaranjem ventilacionih otvora narušavate tu ravnotežu i povećavate pritisak u vazdušnim kanalima.
Servis
Konačno, nikako ne smijete zanemarivati rutinsko održavanje. Grijači mogu akumulirati mnogo prašine i prljavštine, posebno ako ne mijenjate redovno filter za zrak. Nakupljanje prašine i prljavštine može itekako negativno utjecati na vaš sistem grijanja, pa čak i izazvati “pucanje“ termostata.
Izbjegavajte ovih nekoliko naizgled sitnih i nebitnih grešaka i sami ćete vidjeti kako se, pred vašim očima, ta vječna misterija visokih računa razrješava u vašu korist. Računi će se značajno smanjiti, ali ne samo to. Vaš sistem grijanja će biti daleko sigurniji, pouzdaniji i efikasniji, a vi ugrijaniji, nasmijaniji i sa više novca u svojim džepovima.
Jedan od strateških prioriteta Bosne i Hercegovine jeste pristupanje Evropskoj uniji.
Jedan od strateških prioriteta Bosne i Hercegovine jeste pristupanje Evropskoj uniji. U BiH je 2015. godine stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji za plan ima da intenzivira rad i posvećenost svih institucija prema značajnom broju obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem ovog i svih drugih ugovora u procesu ostvarivanja statusa članice EU. Iako je sektor energijske efikasnosti jedan od najaktualnijih i predstavlja jedan od sektora s najvećim potencijalom za održivi, sveobuhvatni društveno-ekonomski razvoj BiH, neophodno je da se njegovom razvoju pristupi na strateški način, sagledavajući sve potencijale i resurse koje BiH trenutno ima, kao i prilike za poboljšavanje i rješavanje trenutnih nedostataka.
Objekti u BiH su uglavnom zastarjeli, sistemi grijanja i hlađenja dotrajali i na većini nije zastupljena izolacija. Pored potencijala za uštedu energije, poboljšanjem energijske efikasnosti (EE) objekti javnog i stambenog sektora imaju značajan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kroz realizaciju mjera unapređenja sistema grijanja i zamjene energenata, koji, pritom, ne narušavaju uslove rada i života ljudi, te uštede u troškovima. Primjeri projekata koji implementiraju mjere EE širom svijeta ukazuju na to da je ključan faktor za uspješnost provođenja programa energijske efikasnosti osmišljavanje aktivnosti za obrazovanje, informisanje i podizanje svijesti ljudi o važnosti efikasnog korištenja energije i povezanosti s ciljevima zaštite okoliša. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz protekle godine, rizici za zdravlje iz okoliša u Evropi uzrokuju čak 1,4 miliona smrti godišnje, a većina tih smrti se može spriječiti s obzirom na to da je onečišćenje okoliša u velikoj mjeri posljedica djelovanja čovjeka.
S ciljem ostvarenja energijske, okolišne i ekonomske održivosti i procesa pridruživanja Evropskoj uniji, BiH je pristupila finansiranju Projektaenergetska efikasnost u BiH (BEEP) iz kreditnih sredstava Svjetske banke, odnosno Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA). Federalno ministarstvo prostornog uređenja je, putem Implementacione jedinice projekta BEEP, odgovorno za pripremu, koordinaciju, upravljanje i implementaciju projekta u Federaciji BiH, uključujući i educiranje, te podizanje svijesti šire javnosti o ovoj temi.
Glavni razvojni cilj Projekta energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinujeste pokazati prednosti poboljšanja EE u objektima javnog sektora i podržati razvoj prilagodljivih modela finansiranja energijske efikasnosti. Projekat je posvećen građevinskim radovima utopljavanja i obnove javnih zgrada, a u sklopu kojeg je u periodu od 2016. do 2020. godine implementacija mjera energijske efikasnosti uspješno završena na 55 objekata s područja Federacije BiH, u čiju obnovu je uloženo preko 25 miliona KM. Do 2020. godine, neki od postignutih rezultata su: procijenjena ušteda od 17.716.570 kWh/god, poboljšan komfor za preko 457.009 korisnika, 1.325 kreiranih zelenih radnih mjesta, prosječna investicija od 456.148 KM po objektu, emisije CO2 smanjene za 4.564 t/god. U cilju razvoja prilagodljivih modela finansiranja energetske efikasnosti, izvršena je priprema za uspostavu i pilotiranje novih modela finansiranja skalabilnih mehanizama i izgradnje tržišnih kapaciteta putem ispunjenja svih uslova za uspostavu Revolving fonda u okviru Ministarstva.
Kako je projekat u periodu implementacije ostvario zavidne rezultate, broj utopljenih javnih objekata, uspostava Revolving fonda, te ispunjenje indirektnih ciljeva, aktivnosti su se nastavile kroz Dodatno finansiranje projekta (AF BEEP), koji predstavlja produžetak osnovnog projekta (BEEP), a koji bi na kraju rezultirao sa približno 100 obnovljenih zgrada. AF BEEP projekat je produžen do 2024. godine.
“Sretan sam što smo nastavili s provođenjem projekta AF BEEP i obnovom javnih objekata na nivou Federacije BiH. Više smo nego zadovoljni dosadašnjom realizacijom projekta Svjetske banke, imajući u vidu da kroz isti obnavljamo zaista stare javne objekte. Energijska efikasnost je jedna od osnovnih mjera zaštite protiv prekomjernog zagađivanja zraka koje je prisutno širom Bosne i Hercegovine, posebno u zimskim mjesecima. Implementacija mjera energijske efikasnosti višestruko je značajna. Prvenstveno, poboljšavamo uvjete rada i boravka za sve korisnike obnovljenih objekata. Osim toga, ostvarujemo i značajne uštede u troškovima za energiju i na kraju smanjujemo i zagađenost zraka, što je važno za zdravlje cjelokupnog društva,“ izjavio je Josip Marić, ministar prostornog uređenja FBiH.
U naredne četiri godine, mjere energijske efikasnosti će biti implementirane na još 30 obrazovnih objekata, 9 zdravstvenih institucija, te na objektu policijske akademije. Kada je riječ o geografskoj rasprostranjenosti, njih 30 nalazi se na području Zeničko-dobojskog, 2 na području Tuzlanskog, 4 na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, te 4 na području Kantona Sarajevo.
Implementacijom mjera EE u objekte javnog sektora budžetski korisnici imaju značajne finansijske uštede koje mogu reinvestirati, domaća radna snaga se zapošljava, okoliš se štiti, a osim toga je poboljšan i komfor rada i boravka korisnika. Pored projekata poput ovog, bitna je i podrška svakog pojedinca, koji svakodnevno može doprinijeti zdravijem okolišu energijski efikasnijim ponašanjem: u školi, kod kuće, na poslu.