Mjesec: Juli 2021.

• 

Ako se pitate šta je ugljični otisak i zašto je to tako važno, nastavite čitati. Za Vas smo istražili kako na najbolji način smanjiti emisiju ugljika. Svako od nas može dati svoj doprinos i smanjiti sopstveni ugljični otisak. Tako ćete uštediti novac i vrijeme, izbjeći promet, smanjiti zagađenje, poboljšati kvalitetu zraka i uživati u zdravijem i aktivnijem načinu života. Za početak naučimo da je ugljični otisak ukupna količina emisije stakleničkih plinova koja proizlazi iz proizvodnje, upotrebe i kraja životnog vijeka proizvoda ili usluge. Obično većina ugljikovog otiska pojedinca dolazi iz prevoza, stanovanja i hrane.

Možete smanjiti svoj ugljični otisak i pomoći okolišu na mnogo različitih načina. Bilo kod kuće, na poslu, u školi ili dok putujete, male promjene prave razliku. Stručnjaci AF BEEP projekta (Dodatno finansiranje za Projekat energetske efikasnosti za BiH) Vam savjetuju najučinkovitije načine za to.

Koji prevoz koristite?

Krenimo od prevoza. Budimo realni, vjerovatno ćete i dalje trebati koristiti automobil, ali kad to činite, evo nekoliko savjeta kako vaše putovanje učiniti klimatski prihvatljivijim.

Polako koristite benzin i kočnice – učinkovita vožnja može pomoći u smanjenju emisija. Redovno servisirajte svoj automobil kako bi bio učinkovitiji. Provjerite gume jer ako se gume pravilno pumpaju, mogu se smanjiti emisije. Na dužim vožnjama koristite tempomat – u većini slučajeva to može pomoći u uštedi goriva. Upotrijebite alternativni prevoz (autobus, voz ili bicikl) da biste bar jedan dan u sedmici stigli na posao. Uživajte u prilici da nadoknadite čitanje umjesto da iskušavate strpljenje u prometu!

Šta jedete i pijete?

Prestanite kupovati vodu u plastici. Nabavite bocu za vodu za višekratnu upotrebu i neka je uvijek uz Vas. Uštedjet ćete novac i sačuvati okoliš! Jedite više voća i povrća, a manje mesa. Meso i mliječni proizvodi – odgovorni su za 14,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova koje stvara čovjek. Svaki dan kada se odreknete mesa i mliječnih proizvoda, možete smanjiti svoj ugljični otisak za 8 kilograma – to je 2.920 kilograma godišnje. Možete započeti pridruživanjem tzv. „bezmesnim ponedjeljcima“.

Odaberite organsku i lokalnu hranu koja je u sezoni, a gubitak hrane smanjite planiranjem obroka prije vremena, zamrzavanjem viška i ponovnom upotrebom ostataka.

Šta nosite?

Ne kupujte brzu modu. Trendi, jeftini predmeti koji izađu iz mode brzo se bacaju na odlagališta otpada kad proizvode metan dok se raspadaju. Umjesto toga, kupite kvalitetnu odjeću koja će potrajati. Još bolje, kupujte vintage ili recikliranu odjeću.

Odjeću perite u hladnoj vodi. Enzimi u deterdžentu s hladnom vodom dizajnirani su za bolje čišćenje u hladnoj vodi. Pranje dva veša sedmično u hladnoj vodi umjesto u toploj vodi može uštedjeti do 500 kilograma ugljičnog dioksida svake godine.

Gdje živite?

Napravite energetski pregled svog doma. To će pokazati kako trošite energiju i pomoći u identificiranju načina za energetsku učinkovitost.

Zamijenite obične LED sijalicama. Iako LED diode koštaju više, one troše četvrtinu energije i traju do 25 puta duže.  Isključite svjetla kad napustite sobu i isključite svoje elektronske uređaje kad se ne koriste. Svaka se mala radnja računa!

Ugradnjom tuša s malim protokom za smanjenje potrošnje tople vode može se uštedjeti 350 kilograma CO2. Pomaže i kraće tuširanje.

Jednostavne akcije doista se zbrajaju kad se svi pridruže! Odluka za akciju znači da se želite pobrinuti za mjesto koje nazivate domom, čineći Vaš grad zelenijim i zdravijim za živjeti. Ako napravite svoj dio, već ste učinili dovoljno!

Četiri javna objekta u Mostaru i jedan u Sarajevu postaju energijski efikasni

U okviru projekta AF BEEP (Dodatno finansiranje za Projekat energetske efikasnosti za BiH), koji putem implementacione jedinice realizuje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, a iz kreditnih sredstava Svjetske banke, još četiri objekta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i jedan u Kantonu Sarajevu će u cilju energijske efikasnosti u narednom periodu biti obnovljeni. Danas su tim povodom potpisani ugovori između Josipa Martića, Federalnog ministra prostornog uređenja BiH, te predstavnika odabranih izvođača radova.

Četiri objekta u Mostaru, na kojima će biti implementirane mjere energijske efikasnosti, su Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika za infektivne bolesti, Klinika za kožne i spolne bolesti i Centar za kliničku farmakologiju, te Klinika za unutarnje bolesti sa centrom za dijalizu u Mostaru, kao i objekat Policijske akademije u Sarajevu. U obnovu ovih objekata će biti uloženo više od 2 miliona KM.

„Rezultati Projekta koje smo ostvarili od početka njegove implementacije 2016. godine, pa sve do danas, jasno ukazuju na to koliko mjere energijske efikasnosti doprinose, ne samo kvaliteti objekata javnih institucija u kojima su implementirane, već i uštedama sredstava kantona u kojima se realiziraju. U HNK-u je u sklopu projekta do sad obnovljeno 13 javnih objekata sa investicijama za radove u iznosu od skoro 9 miliona KM. Pored toga što ove mjere znatno doprinose zaštiti okoliša, korisnicima ovih objekata su poboljšani uslovi boravka i korištenja istih,“ izjavio je ovim povodom Josip Martić, Federalni ministar prostornog uređenja BiH.

Radovi poput termoizolacije zidova i krovova, zamjene stolarije i fasadnih otvora, zamjene rasvjetnih tijela energijski efikasnijima i zamjene energenta će, između ostalog, biti urađeni u sklopu implementacija mjera energijske efikasnosti na ovim objektima.

U periodu od 2016. do 2020. godine, u sklopu Projekta je uspješno završena implementacija mjera energijske efikasnosti na 55 objekata s područja Federacije BiH, u čiju obnovu je uloženo preko 25 miliona KM. Do 2020. godine, neki od postignutih rezultata su: procijenjeno 17.716.570 kWh uštede godišnje, poboljšan komfor za preko 457.009 korisnika, 1.325 kreiranih zelenih radnih mjesta, emisije CO2 smanjene za 4.564 tona u toku godine.

U svijetu postoji tendencija širenja gradova, čime gustina naseljenosti postaje sve veća. Ista je situacija i u našoj zemlji, veći gradski centri se sve više šire, ljudi se doseljavaju iz manjih mjesta. Sve to rezultira povećanjem potrošnje energije i emisije štetnih gasova.

Investiranje u efikasnije i pametnije korištenje energije u gradovima pomaže smanjenje emisije karbon dioksida. Zato Vam donosimo tri načina na koji možete doprinijeti smanjenju potrošnje energije u svojim lokalnim zajednicama.

Održiva i pametnija gradnja zgrada

Potrebno je da prođe dosta vremena kako bi se poboljšanje energetske efikasnosti zgrada efikasno implementiralo u BiH, ali je neophodno za sve gradove koji žele postići održivi rast i razvoj. Zgrade čine otprilike jednu trećinu svih emisija stakleničkih gasova, a u velikim gradovima možda i polovinu. Smanjenje energije koja se koristi za grijanje, hlađenje i osvjetljenje zgrada mora biti ključni sastojak širih klimatskih ciljeva koje gradovi moraju poduzeti. Iznimno važan je i način gradnje pa je s razlogom tzv. zelena ili eko gradnja sve popularnija. U našoj zemlji još uvijek nije zastupljena iz ekonomskih razloga i cijena materijala.

Jedno od rješenja ovog problema mogli bi biti poticaji i specijalne kreditne linije za investitore, ako se odluče za ovaj način gradnje. Odlična prilika za one koji tek pokreću biznis ili već imaju kompanije koje se bave građevinskim materijalom je uvođenje ovog asortimana. Na ovaj način će se olakšati pronalazak materijala, koji će značajno uštediti energiju i smanjiti ili eliminirati negativne utjecaje na okoliš, kroz korištenje manje vode, energije ili prirodnih resursa i stvaranje vlastite energije. Time će se poboljšati kvaliteta življenja u zgradama i umanjiti troškovi održavanja.

Kako umanjiti potrošnju energije organiziranim prevozom?

Problem s kojim se gradovi susreću svakodnevno je prevoz i ogromna potrošnja energije i emisija zagađenja upotrebom privatnih automobila. Vjerojatno je jedno od skupljih i složenijih rješenja za smanjenje potrošnje energije u gradovima nuđenje i održavanje različitih opcija javnog prevoza. To bi ljude trebalo odvratiti od vožnje. Autobusne, podzemne ili željezničke linije olakšavaju bolju i bržu vožnju. Oni istodobno umanjuju oslanjanje na automobile i, zapravo, oslanjanje na benzin. Jačanjem ove infrastrukture olakšava se prevoz stanovnika sa što manje potrošene energije.

Kada gradovi ulažu u zaštićene biciklističke staze na cestama, ljudi će se osjećati sigurnije da voze bicikle, umjesto automobila. Gradovi također mogu ponuditi usluge dijeljenja bicikla. Zajedno, ove promjene smanjuju gustoću automobila na cesti i potrošnju energije. U našoj zemlji se prvi veći pomak napravio izgradnjom biciklističkih staza u glavnom gradu BiH i uvođenjem Next Bike sistema javnih bicikala, koji za sada postoji u Sarajevu, Zenici i Banja Luci.

Također, jako je važno poticati građane i građanke na veću energetsku osviještenost kroz upotrebu električnih ili hibridnih automobila. U BiH su za sada koraci u motiviranju vozača za kupovinu ovakvih automobila minimalni, a trenutno je manje od stotinu punionica za električna i hibridna vozila. Upotreba električnih automobila doprinosi dekarbonizaciji, odnosno smanjenju emisije štetnih gasova i čestica.

LED tehnologija i solarni paneli kao odličan način uštede energije

LED ulična rasvjeta ima velik utjecaj na smanjenje emisije CO2 i potrošnje električne energije. Korištenje LED svjetala moglo bi biti i do 60 posto učinkovitije od tradicionalnog sistema ulične rasvjete. Prvo ulaganje u promjenu svjetiljki može predstavljati početnu prepreku za općine, ali rješenje može biti putem subvencija države, koje bi lokalnim vlastima olakšale da svoj sistem ulične rasvjete transformiraju u puno efikasniji.

Ugradnjom solarnih panela, koji apsorbiraju svjetlost sunca, na zgrade, grad bi mogao iskoristiti besplatnu energiju u obliku proizvodnje električne energije ili grijanja tokom dnevnih sati. To bi na najbolji način iskoristilo ogromnu i već postojeću površinu. Također će smanjiti količinu fosilnog goriva koju ljudi koriste.

Znamo da je teško implementirati sva ova rješenja odjednom, ali ako krenemo malim koracima ka zacrtanim ciljevima i damo svoj doprinos u inicijativi, sigurni smo da će rezultati uskoro biti vidljivi.