Mjesec: Decembar 2017.

 

Vjerovatno ste mislili da ćete samo u naučno – fantastičnim filmovima vidjeti kante za smeće koje kad se napune do vrha šalju SMS ili e-mail komunalnoj službi. Međutim, tehnologija je posljednjih godina toliko napredovala da su mnoge scene iz ovih filmova danas prisutne i u stvarnom životu.

 

Upravo ovakve kante za smeće postavljene su na ulicama Singapura i samo su jedan od načina unapređenja energijske efikasnosti u ovom gradu. Singapur ili Garden City kako ga još nazivaju zbog velikog broja parkova, vrtova i biciklističkih staza, jedan je od najčišćih gradova na svijetu. Kako je SIngapur postao jedan od najboljih primjera energijski efikasnog grada?

 

Tako što osim pametnih kanti za smeće, većina stanovnika koristi gradski prijevoz, ali i zbog odličnog pristupa planiranju urbanog transporta koji uključuje jake restrikcije vezane za vlasništvo i upotrebu privatnih automobila. Zašto je to važno? Zbog toga što velika zagušenost saobraćaja i povećanje emisije stakleničkih gasova ugrožavaju čist okoliš, ali i zdravlje stanovnika planete Zemlje.

 

Povećanoj koncentraciji zagađenog zraka svjedočimo u našoj državi prethodnih dana, a posljedica su grijanja na ugljen slabije kvalitete te velike koncentracije starijih modela automobila koji ne ispunjavaju savremene ekološke propise.

 

Stručnjaci najvećeg projekta energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini BEEP (Bosnia Energy Efficient Project) upozoravaju na navedene probleme, i predlažu rješenja kroz kvalitetno planiranje transporta, u smislu dizajniranja ulica za ljude, a ne za saobraćaj.

 

Razvijanje grada u održivi energijski efikasni urbani centar je kompleksan zadatak, ali primjeri kao što je Singapur dokaz su da se kroz jasne vizije, čvrsto upravljanje i jake državne institucije može napraviti grad ugodan za život.

 

Do tada, stručnjaci savjetuju reduciranje upotrebe motornih vozila, korištenje bicikala i šetnju za manje relacije kako bi se za početak doprinijelo čistijem zraku i zdravijem okolišu.

 

Po definiciji energijska efikasnost podrazumijeva niz mjera koje se preduzimaju, s ciljem smanjenja potrošnje energije, uštede troškova i smanjenja emisija CO2, a koje pritom, ne narušavaju uslove rada i života.

 

Kako bi osigurali ugodan boravak u prostorijama u kojima svakodnevno boravimo, koristimo veliku količinu energije. Međutim, mi tu energiju možemo uštedjeti na nekoliko načina, korištenjem energijski efikasnih uređaja kao i energijski efikasnim ponašanjem. Ne vjerujete? Probajte.

 

Koliko god se činile jednostavne i proste, najmanje radnje poput zatvaranja česme dok perete zube ili prevoz biciklom do posla, umjesto vožnje automobilom doprinijet će uštedi energije. Također, umjesto običnih, koristite štedne sijalice koje troše i do 5 puta manje energije od onih sa užarenim vlaknom.  Gasite svjetlo u prostorijama u kojima ne boravite, kao i televizor i računar ukoliko ih ne koristite. Također, morate znati da screensaver ne štedi energiju.

 

Uređaji kao što su mikrovalna, DVD, računar, i svi drugi uređaji na kojima se nalaze lampice bez obzira ako su na standby-u, troše energiju jer su uključeni u struju.

 

U velike potrošače energije u domaćinstvu ubrajaju se i frižider, zamrzivač, mašina za veš, sušilica i električni šporet. Jedan od pametnih načina upotrebe kućanskih aparata jeste da dok kuhate uvijek stavljate poklopce na posude, na taj način toplota će se duže zadržati u posudi, a s druge strane uštedjet ćete i  do 20% energije.

 

“Iako možda zvuče kao lekcija iz školskih udžbenika, ovo su samo mali trikovi kako i vi možete biti energijski efikasni. Osim što će doći do smanjena energije, doći će i do smanjena računa za električnu energiju”  – poručuju stručnjaci iz BEEP projekta – Bosnia Energy Efficiency Project.

 

Mnogima će se ove uštede učiniti malim, međutim, kada je u pitanju ova tema i malo je mnogo. Vrijeme je da se krene od nečega, zašto kao pojedinci ne bi krenuli od prostorija u kojima svakodnevno najviše boravimo?

 

Svijest o energijskoj efikasnosti u Bosni i Hercegovini, još uvijek nije dovoljno razvijena. Prema najsvježijim dostupnim podacima, gotovo 20 posto bruto nacionalnog dohotka u Bosni i Hercegovini troši se na energiju, što našu zemlju svrstava u grupu najvećih rasipnika energije u Jugoistočnoj Evropi.

 

Energijska efikasnost je tema o kojoj se posljednjih godina mnogo govori u Bosni i Hercegovini i zahvaljujući brojnim projektima koji pružaju podršku ovom problemu, polako dobija na sve većem značaju, međutim ni približno kao u zemljama Evropske unije.

 

Jedan od najboljih primjera zemalja koje imaju nizak energijski intenzitet je Danska, gdje je nakon 25 godina sprovođenja energijski efikasnih mjera, potrošnja energije smanjena za 7 posto, dok je emisija ugljen dioksida (CO2) manja za čak 30 posto.

 

Kako bi ovo postigla, jedan od koraka je bio potez Vlade Danske koja je preduzela ozbiljne mjere u domenu razvoja tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije. Bosna i Hercegovina je daleko od ovih brojki. Postavlja se pitanje zašto?

 

“Zbog zastarjele tehnologije gradnje i loše izolacije objekata, te još uvijek nedovoljno razvijene svijesti o energijskoj efikasnosti u prosjeku se troši dva puta više energije nego u EU. Međutim, u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine energijski zaokret je već započeo, ali za sistemsko rješenje, potrebna je podrška bh. vlasti sa svih nivoa vlasti“, istakli su stručnjaci iz BEEP-a – Bosnia Energy Efficiency Project.

 

Mnogi gradovi u Evropskoj uniji prepoznali su korist korištenja obnovljivih izvora energije s ciljem  smanjenja potrošnje energije, emisija CO2, kao i finansijske uštede, a koje pritom ne narušavaju uslove rada i života. Ako pogledamo prirodne resurse Bosne i Hercegovine jasno je da naša zemlja ima velike energijske potencijale, međutim kako bi se bar malo približila ovim gradovima, naša država još uvijek mora vrijedno raditi na ispunjavanju obaveza iz Sporazuma energetske zajednice, kojim se obvezala na implementiranje direktive EU iz oblasti energijske efikasnosti.