Mjesec: April 2017.

OŠ “Hašim Spahić” iz Ilijaša ostvarila najveće energijske uštede

 

 

 

 

OŠ “Hašim Spahić” iz Ilijaša sa 511,21 osvojenih bodova, pobjednik je pilot projekta uporednog mjerenja energijske uštede. Pilot projekat prije dva i po mjeseca pokrenuo je BEEP, u osnovnim i srednjim školama koje su bile dijelom prve faze projekta implementacije mjera energijske efikasnosti u FBiH.

 

Nakon rekonstrukcije javnih objekata u okviru projekta Svjetske banke „Energetska efikasnost u BiH“ (BEEP), pokrenuta je druga faza projekta koja je imala za cilj motivirati upravu i uposlenike škola, da poduzmu mjere racionalnog korištenja energije, kako bi se ostvarile uštede predviđene projektom rekonstrukcije.

 

Na osnovu provedenih mjerenja, finalni poredak izgleda ovako: drugo mjesto osvojila je OŠ ”Zahid Baručija”, Vogošća sa 449,88 bodova, treće mjesto osvojila je OŠ ”Musa Ćazim Ćatić», Zenica sa 402, 55 bodova, četvrto mjesto osvojila je Prva osnovna škola Zavidovići sa 372,13 bodova, te peto mjesto Srednja mješovita škola Žepče, sa osvojenih 362,25 bodova.

 

Za školu vrijedi da energiju štedi!

 

Da za školu vrijedi da energiju štedi, najbolje znaju uprava i uposlenici škole OŠ “Hašim Spahić” iz Ilijaša, koji su se tokom trajanja projekta pokazali kao najveće štediše energije te na kraju i zasluženo pobijedili.

 

“Nakon implementacije radova u školi,  sekretar i ja smo učestvovali na nekoliko stručnih treninga i seminara po pitanju energijske efikasnosti, nakon čega smo sva znanja koja smo stekli pokušali prenijeti na ostale zaposlenike, ali i učenike. I evo prvi rezultati su vidljivi. Sve s ciljem smanjenja računa, a novac koji uštedimo, moći ćemo iskoristiti u druge svrhe“ – kazao je direktor OŠ “Hašim Spahić” Ilijaš, Mirsad Kustura, te dodao da je cijeli kolektiv škole veoma zahvalan projektu BEEP, jer su im prostorije danas toplije i ugodnije za rad.

 

Predstavnici projekta BEEP naveli su da njihov angažman nije stao sa završetkom radova na objektima, te da su nastavili sa dodatnom edukacijom uposlenika škola.

 

“Veoma je važno raditi i na dodatnoj edukaciji uposlenih o racionalnom korištenju utroška energije i to kroz praćenje i evaluaciju. Čestitamo upravi i uposlenicima škole OŠ “Hašim Spahić”, Ilijaš, na pobjedi, a ostalim školama zahvaljujem na učešću i pozivam ih da nastave raditi na očuvanju toplotnog komfora u školama” – zaključili su.

 

Kao nagradu za zalaganje i ostvarenu energijsku uštedu, učenici OŠ  “Hašim Spahić” Ilijaš osvojili su mobitel android i thermal imaging kamera za smartphone.

 

 

Implementacija mjera energijske efikasnosti u 18 podprojekata u 2016. godini u okviru projekta Svjetske banke “Energetska efikasnost u BiH” (Projekat) imala je, između ostalog i za cilj poboljšanje termotehničkih karakteristika tih objekata. Kroz izradu energetskih certifikata u okviru Projekta, za svih 18 objekata vidljivi su i  konkretni rezultati uspješne implementacije, a koji se odnose na specifične potrebe za energijom po jedinici korisne površine kao i prelazak u viši energijski razred.

 

 

Iz tabelarnog prikaza za 18 objekata javne namjene, vidljivo je da su nakon implementacije mjera energijske efikasnosti zadovoljeni uvjeti o maksimalno dozvoljenoj potrošnji toplotne energije, za grijanje takvih objekata prema Pravilniku o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije, a proračun je vršen u skladu s normom BAS EN ISO 13760: 2005.

 

 

Ukupna potrošnja energije na godišnjem nivou za ovih 18 objekata je 14.581.252 [kWh/a] prije utopljavanja, dok je nakon implementacije mjera EE ta potreba 6.379.789 [kWh/a] što upućuje na uštedu od 8.201.463 [kWh/a].

 

 

Red. Br.	Naziv objekta	Adresa i grad	Energetski razred prije implementacije EE mjera	Energetski razred poslije implementacije EE mjera	Potrošnja energije prije implementacije EE mjera kWh/m2 a	Potrošnja energije poslije implementacije EE mjera kWh/m2 a
1	JU OŠ Crnići	Aladinići,  Stolac	C	B	116	49
2	JU SŠ Juraj Dalmatinac	Kralja Zvonimira 24, Mostar	C	B	126	60
3	ZU Dom Zdravlja	Sulje Čilića 15, Jablanica	D	B	156	55
4	JU SŠ Konjic	Maršala Tita 80, Konjic	D	B	163	55
5	JU OŠ Zahid Barudžija	Omladinska 14, Vogošća	E	B	195	51
6	JU Prva osnovna škola	Safvet-bega Bašagića bb, Zavidovići	E	B	188	49
7	JU IV Osnovna škola	Salke Šestića 23 , Mostar	B	A	94	40
8	ZU Opća bolnica	Braće Pobrić 17, Tešanj	C	B	120	62
9	JU OŠ Fra Didaka Buntića	Kralja Tomislava 94, Čitluk	B	A	86	34
10	OŠ Hamdija Kreševljaković	Šehida 2, Kakanj	D	B	161	47
11	OŠ Hašim Spahić	Krajiška bb , Ilijaš	F	B	260	71
12	OŠ Musa Ćazim Ćatić	Školska bb, Zenica	D	B	138	61
13	JU OŠ Srednje	Srednje bb, Ilijaš	D	B	150	88
14	JU Srednja mješovita škola	Zagrebačka bb, Žepče	C	B	110	50
15	JU Srednja škola	R.Boškovića 9, Čapljina	E	A	187	40
16	KC Mostar Psihijatrija	KMV Humskog bb, Mostar	D	A	137	45
17	JZU UKC Tuzla	Rate Dugonjića bb, Tuzla	E	B	185	49
18	UKC Ortopedija Sarajevo	Bolnička 25, Sarajevo	E	B	195	56

 

Tabela 1. Pregled objekata javne namjene sa podacima o energijskom razredu, prije i poslije implementacije mjera energijske efikasnosti.

 

 

 

 

Procentualno ušteda energije, u odnosu na stanje objekata prije utopljavanja, je 56 % čime se na najbolji način potvrđuje uspješnost implementacije i opravdanost investicije.

 

 

 

 

Nova istraživanja Ujedinjenih nacija pokazala su da svjetska populacija sve više migrira iz ruralnih u urbana područja. Podaci pokazuju da će do 2030. godine u urbanim svjetskim centrima živjeti blizu 5 biliona ljudi. Ali u procesu ekonomskog razvoja moderni gradovi se susreću sa nekoliko izazova. Urbanizacija 21. vijeka vodi do masovnog širenja infrastrukture i velike potrošnje energije. Trenutno veliki  gradovi konzumiraju dvije trećine svjetske energije i odgovorni su za 70 posto globalne emisije stakleničkih plinova.

 

Velika zagušenost saobraćajem, povećanje emisije stakleničkih plinova ugrožavaju čist okoliš, ali i zdravlje građana. Upotreba privatnih motornih vozila konstantno raste, pogotovo u zemljama u razvoju. Povećanje broja polovnih automobila koji se mogu kupiti po jeftinim cijenama, povećanje razdaljine koju pojedinac mora preći da bi stigao na posao, kao i neadekvatan sistem javnog prevoza, su najveći faktori koji doprinose zagušenju gradskog saobraćaja. Nastojanja da se rješavaju problemi povećane potražnje za prevozom imaju tendenciju da se više fokusiraju na širenje kapaciteta puteva i javnog transporta, ali se u dugoročnom periodu ispostavlja da se samo povećava broj vozila na putevima, što u konačnici znači gušći saobraćaj i veću koncentraciju CO2 u zraku.

 

Stručnjaci najvećeg projekta energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini BEEP (Bosnia Energy Efficient Project) upozoravaju na navedene probleme urbanih centara, ali i predlažu rješenja u obliku implementacije koraka koji bi omogućili zdraviji okoliš i energijski efikasan grad. Takvi gradovi zahtijevaju preokret u pravilnom korištenju svojih površina i kvalitetno planiranje transporta. Navedeni problemi mogu se riješiti implementacijom mjera poput poboljšanja javnog prevoza, promocijom korištenja bicikala ili hodanja, kao i razvijanjem infrastrukture grada u kojem bi se minimizirala upotreba automobila.

 

 

Aktivnosti koje bi mogle primjenjivati gradske vlasti bi se primarno fokusirale na reduciranje upotrebe motornih vozila. Potrebno je odvratiti vlasnike automobila od njihovog korištenja mjerama poput: zabrane prilaza automobilom u određenim dijelovima grada, povećanje cijena parkiranja u centru, reduciranje mjesta za parkiranje, označavanje određenih dijelova grada kao «zona za pješake» itd. Također su neophodne investicije u regulisanje javnog prijevoza, kao i u kvalitetniju infrastrukturu pješačkih i biciklističkih zona. Dodatne aktivnosti bi se pokrenule s ciljem reduciranja negativnih efekata izduvnih gasova iz automobila, usmjeravanju na potenciranje korištenja električnih automobila ili korištenje kvalitetnijih goriva. U procesu primjene mjera energijske efikasnosti u razvoju gradova, također se uključuju mjere adekvatnog planiranja gradnje dijelova grada koji bi posjedovali sve potrebno za život u krugu jednog naselja, od objekata za stanovanje i kupovinu, preko obrazovnih i zdravstvenih ustanova.

 

Kombinacija odlično razvijenog gradskog javnog prijevoza i niza efektiva za regulaciju saobraćaja pomogla je Singapuru da postane jedan od energijski najefikasnijih gradova na svijetu. Singapur ima odličan sveobuhvatni pristup planiranju urbanog transporta koji uključuje  jake restrikcije vezane za vlasništvo i upotrebu automobila.  U gradu je razvijen sistem stanica javnog transporta koje su dostupne na svakom koraku, kao i sistem taxi usluga koji nude prijevoz po izuzetno pristupačnim cijenama.

 

Za energijski efikasnije i «zdravije» bh. gradove budućnosti, važno je kreirati sistematičan i kompletan pristup razvoju infrastrukture saobraćaja. Razvijanje grada u održivi energijski efikasni urbani centar je kompleksan zadatak, ali prema mišljenjima stručnjaka energijske efikasnosti  može se ostvariti kroz jasne vizije, čvrsto upravljanje  i jake državne institucije. Zbog toga je važno investirati u projekte energijske efikasnosti ne samo na državnoj razini, već i na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave.  Također je potrebno da predstavnici državnih institucija kreiraju i provode poticajne mjere za građane kako bi ostvarili mogućnost kupovine ekološki prihvatljivih vozila. Iz BEEP-a naglašavaju da bi cilj ovakvih mjera bio uvođenje “čistijeg, tj. okolišno prihvatljivijeg” transporta u BiH, što je saglasno  sa evropskim ciljevima o povećanju energijske efikasnosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova.

U organizaciji Američke agencije za međunarodni razvoj – Investiranje u sektor energije (USAID EIA) i Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) u Neumu se održao Treći energetski samit Bosne i Hercegovine. U nepuna tri dana održavanja samit je otvorio brojne teme, među kojima je jedna od najznačajnijih tema o potencijalu i mogućnostima energijske efikasnosti naše zemlje. Tim povodom, predstavljeni su rezultati najvećeg projekta energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini BEEP (Bosnia Energy Efficiency Project) iz 2016 godine.

 

Tokom prezentacije projekta BEEP, između ostalog su prikazane i uspješno implementirane mjere energetske efikasnosti na 18 javnih objekata  u Federaciji BiH.  Obnova se odnosila na osnovne škole, srednje škole, domove zdravlja i kliničke centre na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona i Sarajevskog kantona. Samo u radove u projekat je uloženo  preko 10.536.715,65 KM, dok je procjenjena godišnja ušteda nakon provedbe mjera racionalnog korištenja energije na  1.562.920 KM.

 

Na energetskom samitu je istaknuto da je projekat BEEP izuzetno pozitivan primjer korištenja stranih ulaganja u energijsku efikasnost u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o obnovi javnih objekata iz oblasti zdravstva i obrazovanja, kao i podizanju svijesti javnosti o racionalnom korištenju energije. Zahvaljujući aktivnostima projekta BEEP u 2016. godini u javnim objektima su stvoreni uslovi za smanjenje troškova za energiju, te uslovi za ugodniji i kvalitetniji rad i boravak učenika i nastavnika u 13 škola Federacije BiH.  Rekonstrukcijom škola omogućeno je da više od 10 000 djece prati nastavu u toplijim učionicama.

 

Okupljanje eksperata iz oblasti energijske efikasnosti  na trećem energetskom samitu u Neumu imalo je za cilj da se kroz aktivnosti projekta BEEP predstave pozitivni primjeri projekata energijske efikasnosti koji se implementiraju u BiH i ukaže na prednosti poboljšanja energijske efikasnosti u objektima javnog sektora. Tom prilikom su također istaknuti napori predstavnika vlasti koji kontinuirano provode aktivnosti na smanjenju emisije CO2 i unapređenju održivog razvoja naše zemlje, kada je u pitanju racionalno korištenje energije.