”Najveća opasnost za našu planetu je uvjerenje da će je neko drugi spasiti.”
”Najveća opasnost za našu planetu je uvjerenje da će je neko drugi spasiti.” – citat je Roberta Swana, kojim je započeta prezentacija o najvećem projektu energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini (BEEP) na konferenciji o energetskoj efikasnosti, održanoj u Sarajevu, u organizaciji Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ).
U ovom citatu su svi ciljevi koje bi bilo koji projekat energetske efikasnosti trebao imati – individualni pristup, samoodrživost i odgovornost, na kojima je baziran projekat BEEP.
Voditelj projekta BEEP za Federaciju BiH, Mustafa Čopelj je ovom prilikom istakao da je u okviru projekta u naredne tri godine planirana obnova 50 javnih objekata u Federaciji BiH. Do kraja 2016. godine bit će finalizirana implementacija mjera energetske efikasnosti na 18 javnih objekata, u vrijednosti od 12 miliona KM.
Projekat BEEP će pružiti podršku i za razvojnu strategiju zemlje promoviranjem ekonomskog rasta, razvoja i zapošljavanja u građevinskom sektoru, pružanjem boljih usluga lokalnim zajednicama, povećanjem energetske efikasnosti i smanjenjem emisije GHG. Ovaj projekat će istovremeno pružiti i podršku Vladama koje su se obavezale da će implementirati relevantne direktive i propise EU iz oblasti energetske efikasnosti, te podržava osnovni cilj Svjetske banke – Zajednički prosperitet na održiv način.
Na konferenciji je održana i panel diskusija ”Strategija obnove zgrada – izazovi, barijere i postojeća rješenja”, na kojoj su osim Mustafe Čopelja, sudjelovali i Dan Staniaszek, BPIE – Europski institut za karakteristike zgrada, Eduardo de Santiago Rodríguez, Ministarstvo razvoja Španije, Miloš Jokić, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i Goran Krstović, Njemačko društvo za međunarodnju saradnju (GIZ).
”Javni objekti se nalaze u zaista lošem stanju. To nas dovodi do zaključka da je potencijal za uštede zaista veliki, a iskustva sa našeg projekta govore da su u mnogim slučajevima uštede odnosno povrat investicije između pet i osam godina. Također, moramo imati u vidu da su uslovi boravka i rada u mnogim javnim objektima znatno ispod željenog nivoa. U takvim objektima realan problem jeste nepostojanje dokumentacije ali to je rješiv problem Uz sve izazove koje mislim da možemo prevazići, neophodno je još prilikom kreiranja strategije razmišljati o potpunom efektu, a isti će izostati ukoliko ne promijenimo ponašanje samih krajnjih korisnika u objektima.” – izjavio je Čopelj.
Konferencija o energetskoj efikasnosti pokazala je kako BiH može uz kontinuiran rad i konstantan napredak u ovoj oblasti ostvariti brojne benefite od ekonomskih i društvenih, te je zaključeno kako je dalji zajednički angažman i holističko rješavanje barijera na svim nivoima vlasti u BiH neophodno za ostvarivanje ovog cilja.
