Termin zelena radna mjesta prvenstveno se odnosi na radna mjesta koja se bave smanjenjem električne energije, vode i drugih resursa, obnovom ekološkog sistema, smanjenjem zagađenosti okoline i zraka, te korištenjem obnovljivih izvora energije poput sunčeve energije, energije vjetra i vode.
Ipak je najbolje na primjeru prikazati šta su to zelena radna mjesta, s obzirom na to da primjera dobre prakse ne nedostaje.
Planinsko selo Anavra koje se nalazi na jugoistoku Grčke iskoristilo je mogućnosti zapošljavanja u zelenoj tranziciji postižući nultu stopu nezaposlenosti, te istovremeno gotovo udvostručila broj stanovnika sa 300 na 550 ljudi, čime se poboljšala kvalitetu života. Zvuči nevjerovatno, ali zaista ova radna mjesta su prepoznatljiva po štednji energije, zaštiti životne sredine, smanjenju otpada i sl.
U EU postoji više od 20 miliona radnih mjesta koja su na određeni način povezana sa okolinom, jer se smatra da je ovo način za pobjedu nad zagađenjem okoline, degradacijom okoliša i nezaposlenošću.
Istraživanja su pokazala da ulaganja od jednog miliona dolara u “zelene poslove”, ili radna mjesta koja su okolišno prihvatljiva, stvaraju oko stotinu novih radnih mjesta, što je od izuzetnog značaja za zemlju kao što je BiH, u kojoj je broj nezaposlenih izuzetno visok, posebno među mlađom populacijom čiji procenat nezaposlenosti iznosi 63%.
Zeleni rast može postati jedan od pokretača strukturnih promjena u ekonomiji, a zelena radna mjesta predstavljati potencijal za zapošljavanje u budućnosti. Razvojem ove oblasti koristi će imati zaposlenici, te i sama ekonomija jer će se stvoriti nova radna mjesta što će omogućiti smanjenje nezaposlenosti.
Iz svega navedenog može se zaključiti da su zeleni poslovi u punom razvoju i da bi svaka država kojoj je stalo do unapređenja svoje ekonomije i stvaranja novih radnih mjesta trebala početi raditi na njihovoj implementaciji.