Zime u BiH često znaju biti blage, ali i veoma okrutne. Pristigli računi brojne porodice podsjećaju na visoke cijene energenata u odnosu na životni standard u BiH. Cilj svakog domaćinstva je da koristi najbolji, ali i finansijski podoban energent. Zbog toga smo uradili kratko istraživanje o najjeftinijem i najefikasnijem energentu za grijanje domaćinstva.
Jedan od jeftinijih energenata je drvo, cijena jednog prostornog metra drva iznosi od 60 KM do 90 KM, bez prijevoza. Zagrijavanje je na ovaj način prilično zahtjevan posao, jer se drva moraju stalno unositi u kuću, ubacivati u peć, te održavati vatru da se ne ugasi. Prema podacima bh. ekoloških udruženja, energetska efikasnost korištenja drva za zagrijavanje prostorija najviše ovisi o udjelu vode. Svakom drvu koje ima veći postotak vlage od 25% pada njegova ogrjevna vrijednost, pa je važno koje drvo odabrati, te na koji način ga skladištiti prije, ali i tokom zimskih mjeseci. Velika prednost drveta je što se ubraja u obnovljive izvore energije, te njegovim sagorevanjem CO2 koji se emituje u atmosferu, smatra neutralnim.
U posljednje vrijeme sve popularniji način grijanja u našoj zemlji jeste grijanje na pelet koji se smatra obnovljivim izvorom energije. Pelet ne sadrži sumpor, klor, teške metale i druge spojeve štetne po zdravlje. Pelet se pravi od presovanog drveta i piljevine pod visokim pritiskom. Rukovanje peletom je čisto. Jednostavno se ubaci u peć, uz povremeno izbacivanje otpadaka. Cijene peleta se kreću oko 300 KM po toni, a cijene peći na pelet su najveća investicija koja iznosi od 1000 KM pa naviše zavisno od kapaciteta.
Kada postavljamo pitanje o isplativom i efikasnom grijanju, električna energija se nameće kao jedan od mogućih odgovora. Prema agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH, prosječna cijena električne energije iznosi 0,20 KM po kilovat satu (kWh), u višoj tarifi, dok prosječna cijena električne energije po nižoj tarifi iznosi 0,10 KM/kWh. Najpopularniji sistemi grijanja na struju su konvektorski radijatori, jer su male težine, lijepo dizajnirani i jednostavno ih je postaviti. Ovakvi radijatori koštaju od 200 KM pa nadalje, iako se polovni mogu kupiti i jeftiniji. Ugrađeni termostati ne dozvoljavaju da se grijač ohladi, pa ako se zagrijava stan male veličine i sa toplotnom izolacijom, grijanje na konvektorske radijatore može predstavljati dobar, ali ne i dugoročni odabir.
Navedenim oblicima grijanja objekata možemo dodati i upotrebu peći na ugalj. Cijena uglja je izuzetno povoljna, za jednu tonu iznosi od 120 KM do 160 KM ovisno od kvaliteta; dok cijena peći iznosi od 500 KM pa naviše. S druge strane, sagorijevanje uglja emituje velike količine sumpor dioksida i teških metala koje ostavljaju dugotrajne posljedice na čovjekovo zdravlje, ali i na zagađenje okoline kroz emisije stakleničkih plinova.
Ukoliko razmislite o svim navedenim karakteristikama grijanja i cijenama, ipak ne smijete zaboraviti da u prostoru u kojem boravite možda postoje pukotine ili otvori koji uzrokuju velike gubitke energije. Dakle, najveća prepreka energijski efikasnom grijanju je nepostajanje toplotne izolacije. Postavljanje fasade s toplinskom izolacijom na kući, kao i ugradnja kvalitetnih prozora zahtjeva određeni finansijski trošak, ali se dugoročno isplati. Naime, kroz nekoliko godina vratit ćete uloženi novac, jer će se potrošnja energije smanjiti između 40 i 60 posto.
Prilikom odabira i korištenja energenta za zagrijavanje, također treba imati u vidu da energent koji koristite utiče na okoliš, jer mnogi građani nisu svjesni zagađenja zraka koje uzrokuje loženje uglja ili drugi tradicionalni načini zagrijavanja unutrašnjih prostorija.