Kategorija: Uncategorized

Znate li da u BiH, u prosjeku, na plaćanje računa odlazi oko trećine prosječne plate, dok je, uporedbe radi, u SAD taj procenat ispod 10%? Da, dobro ste pročitali. Prosječan iznos računa za struju, vodu, grijanje i ostale komunalije iznosi oko 300 KM po domaćinstvu, što je tačno trećina prosječne plate u BiH. A znate li da, pametnim i odgovornim korištenjem energije, možete prepoloviti ovu sumu? Dakle, nije nimalo zanemariv novčani iznos koji na godišnjem nivou možete sebi i svojoj porodici uštedjeti odgovornim trošenjem energije.

Osim što vam može uštedjeti novac, kontrolisano korištenje energije – najčešće predstavljeno pojmom “energijska efikasnost“, s kojim, ne bez razloga, u posljednje vrijeme sve češće susrećemo – može donijeti i brojne druge benefite za vas i vašu okolinu. Ukoliko smanjite potrošnju energije, smanjujete i zagađenje zraka, što se u konačnici odražava i na vaše sopstveno zdravlje, jer u čistim sredinama je stopa respiratornih i drugih oboljenja kudikamo manja nego u zagađenim područjima.

Osim standarnih načina uštede enrgije, o kojima se najčešće priča u kontekstu energijske efikasnosti – termo-izolacija, korištenje uređaja s visokim stepenom energijske efikasnosti, promjena tuš baterija, smanjenje potrošnje vode i sl. – postoji još jedan vrlo učinkovit način da smanjite potrošnju energije, a samim tim i zagađenost zraka, ali i svoje račune: termostat. Prema iskustvu eksperata koji se ovim temama bave svakodnevno u okviru Projekta energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP – Bosnia Energy Efficiency Project), ljudi često budu pozitivno iznenađeni nakon što otkriju značaj ove naizgled beznačajne sprave.

Zbog toga, ukoliko ste u svoj dom uveli nezavisan sistem grijanja koji kao komponentu sadrži i termostat, razmislite o tome da taj segment vašeg grijnog sistema unaprijedite. Ako imate stari termostat, zamijenite ga novim, podesivim termostatom s digitalnim očitavanjem. Taj termostat je mnogo precizniji od tradicionalnog. Osim toga, možete ga programirati i drugačije podešavati za različite sate dana i noći. On će automatski prilagoditi temperaturu tako da učinkovito zadovolji vaše potrebe za udobnošću, tako ćete izbjeći prekomjerni trošak energije, a uz to će vam uštedjeti stotine konvertibilnih maraka godišnje, te uticati na smanjenje zagađenja vaše okoline.

Spojite ugodno s korisnim i ne propustite da svoj dom opremite ovim jeftinim, a vrlo moćnim uređajem. Veća plata nije glavni razlog zašto stanovnici nekih naprednijih zemalja, poput SAD-a ili Švedske, procentualno troše mnogo manje novca na energiju nego mi. Glavni razlog je odgovornije ponašanje prema potrošnji energije, a samim tim i prema sebi i svojoj okolini. Da bismo mijenjali svijet, prvo trebamo mijenjati svoju svijest.

 

 

Pored ekonomskih ušteda i smanjenja štetnog uticaja na okolinu, implementacija mjera energijske efikasnosti ima i društvene benefite, koji se ogledaju u poboljšanju komfora za korisnike javnih institucija. To dokazuju i istraživanja objavljena u stručnom američkom časopisu Nature Climate Change, koja su dokazala da korištenje obnovljivih izvora energije značajno doprinosi ne samo klimatskim pogodnostima, već i javnom zdravstvu. Konkretno, studije su pokazale da je, implementacijom mjera energijske efikasnosti, poput instalacije različitih izvora obnovljive energije, u zdravstvu i drugim povezanim granama, moguće ostvariti uštede od 5.7 do 210 miliona dolara godišnje.

 

Pozitivan uticaj energijske efikasnosti na zdravstveno stanje korisnika objekata primjetno je i na drugim poljima. Tako je u školama s područja Federacije BiH, u kojima su u okviru Projekta za energetsku efikasnost u BiH implementirane mjere energijske efikasnosti, provedeno istraživanje fokusirano na mjerenje povećanja ili smanjenja stope odsustva učenika zbog zdravstvenih razloga. Ovaj projekat implementira Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, od 2016. godine, a u njegovim okvirima je do sada obnovljeno 48 objekata.

 

Rezultati sprovedenog istraživanja, u kojem je učestvovalo 9 osnovnih škola, pokazala su da se odsustvo smanjilo nakon implementacije mjera energijske efikasnosti. Tako prosječna stopa smanjenja izostanka u akademskoj 2017/2018. godini, u odnosu na akademsku 2014/2015. godinu, iznosi 4,71%.

 

Bolji uslovi za rad olakšavaju i uljepšavaju svakodnevnu nastavu učenicima, ali i njihovim nastavnicima. Istovremeno, smanjenje broja izostanaka učenika će svoj uticaj imati i na ostatak zajednice, tako što će prekinuti tradicionalni lanac reakcija na zdravstvene probleme najmlađih. Kao rezultat će se, automatski, smanjiti i broj roditelja koji, upravo zbog zdravstvenog stanja svoje djece, izostaju s posla, kao i broj bolesnika na pregledu u zdravstvenim ustanovama. To, u konačnici, može rezultirati i smanjenjem, odnosno zaustavljanjem širenja virusnih bolesti. Iz okolinske perspektive, to znači i manje „vanrednih“ korištenja automobila, odnosno smanjenje emisija zagađujućih materija i ugljen dioksida.

 

Sve ovo samo su neki od razloga koji dokazuju važnost implementacije mjera energijske efikasnosti, te njihove višestruke benefite za društvo. Dakako, za potpuno mjerenje njihovog pozitivnog uticaja neophodno je provesti sveobuhvatna istraživanja koja će obuhvatiti duži vremenski period. No, i trenutno dostupni podaci predstavljaju razlog više za implementaciju ovih mjera. Ako se tome doda i specifičnost korisnika javnih institucija, kako brojčana, tako i karakteristična, jasno je zašto je ova tema od iznimne važnosti.

 

Dolaskom ljeta i visokih temperatura, ugodan boravak u prostorijama postao je poprilično izazovan. Sinonim za duboki hlad unutar svih objekata najčešće je klima, ali nju značajno osjetimo i na računu za struju. Uzimajući u obzir da je, u sezoni dodatnih troškova godišnjih odmora, svaka ušteda zlata vrijedna, razgovarali smo s Jasminom Mangafić, voditeljicom Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP), koji implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Stoga vam donosimo nekoliko korisnih savjeta koji će vam pomoći da energijski efikasno rashladite svoje prostorije, bez povećanja potrošnje električne energije.

 

1. Spustite roletne

Roletne i zavjese će blokirati sunčevu toplotu, pa će vaš stambeni prostor biti hladniji za nekoliko stepeni. Roletne možete spustiti ujutro, prije izlaska iz kuće ili polaska na posao, a spuštene mogu ostati do večeri, kada temperatura padne. Tada obavezno prozračite stan i pustite svježi zrak unutra, jer je za ugodan boravak i rad, pored temperature, važna i kvaliteta zraka.

 

2. Umjesto klima uređaja, nabavite ventilator

Stručnjaci iz sektora energijske efikasnosti preporučuju upotrebu ventilatora, jer koriste značajno manje količine struje od klima uređaja. Ventilatori ne snižavaju temperaturu prostorije, već raspoređuju zrak koji, kada pravilno cirkulira, lakše održava optimalnu temperaturu.

 

Ventilatori, umjesto prostorija, simulacijom vjetra rashlađuju ljude. Stoga ih ugasite kada niste u sobi, te tako dodatnom uštedite na računu za električnu energiju.

 

Osim što ne troše veliku količinu energije, ventilatori imaju još nekoliko prednosti: instalacija i održavanje su jednostavni, uređaj je prenosiv i prilagodljiv, a cijene pristupačne.

 

3. Podesite temperaturu termostata 

Ukoliko ste se ipak odlučili za klima uređaj, podesite ga na odgovarajuću temperaturu. Idealna temperatura je različita za svaku prostoriju, pa je tako za hodnik preporučeno od 14 do 17 stepeni, spavaću sobu 17 stepeni, kuhinju i radnu sobu od 17 do 21 stepen, a za dnevni boravak od 20 do 23 stepena.

 

Također, korištenje pametnog termostata će vam, automatskim isključivanjem prilikom dostizanja željene temperature, omogućiti kontinuiranu kontrolu toplote u prostorijama, time sprečavajući bespotrebnu potrošnju energije.

 

4. Smanjite korištenje kućanskih aparata

Toplim ljetnim danima izbjegavajte korištenje kućanskih aparata, poput sušilice, mašine za veš ili suđe, barem tokom dana. Također, izbjegavajte korištenje pećnice, a nju zamijenite kuhanjem na električnom šporetu ili korištenjem mikrovalne. S ozbirom da sve ove aktivnosti generiraju dodatnu toplotu koja se nakuplja u vašem stanu ili kući, njihovo izbjegavanje će rezultirati manjim potrebama za rashlađivanjem.

 

5. Spriječite ulazak toplog zraka

Prevencija ulaska toplog zraka, odnosno smanjenje količine zraka koja nekontrolirano prodire u vašu kuću ili stan je učinkovit način smanjivanja troškova hlađenja ljeti, ali istovremeno i grijanja zimi. Dobra izolacija objekta, u kombinaciji sa novijim i kvalitetnijim otvorima, značajno će pomoći u zadržavanju vašeg životnog prostora svježijim. U slučaju da vaš budžet ne dozvoljava promjenu otvora, zaptivanje prozora je još jedan od načina da povećate njihovu efikasnost.

 

Briga o okolišu tema je koja svakim danom prikuplja sve više pažnje. Razlog tome je činjenica da je planeta Zemlja zagađenija nego ikad prije, a stopa njene kontaminacije raste zabrinjavajućom brzinom.

 

Smanjenjem karbonskog otiska, s ciljem sudjelovanja u rješavanju ovog problema, nekolicina gradova se izdvaja na putu ka tituli zelenog grada. Stoga Vam predstavljamo 5 ekološki najosvještenijih gradova na svijetu, prema Indeksu održivih gradova, od koji možemo učiti.

 

 

1. Štokholm, Švedska

 

Grad Štokholm strateški je posvećen smanjenju karbonskog otiska i poboljšanju kvalitete zraka, što su ujedno i glavni razlozi njegove liderske pozicije na ovoj listi.

 

Trećinu grada čine zelene površine, koje se sastoje od čak 12 velikih parkova, a zanimljiv je i podatak da Vlada ovog grada podržava stanovnike u procesu kreiranja novih zelenih površina. Štokholm je poznat i po recikliranju otpada, od kojeg se potom pravi biogas.

 

Glavni grad Švedske, istovremeno i prvi grad koji je osvojio titulu Evropske zelene prijestolnice, svoju emisiju štetnih gasova je, od 1990. godine do danas, smanjio za 25%.

 

 

2. Frankfurt, Njemačka

 

Frankfurt svoju predanost poboljšanju energetskog performansa demonstrira razvojem efikasnog procesa proizvodnje energije. Ovaj grad implementira politiku tzv. Zelene javne nabavke, koja je posebno značajna u sektoru izgradnje. Tako je, od 1999. godine, korištenje tropskog drveta i PVC-a u procesu izgradnje zabranjeno, a kreirane su i strateške smjernice za efikasnu gradnju.

 

Količina otpada se već godinama smanjuje, a grad je investirao i u modernu opremu za njegovo sortiranje, obradu i reciklažu, koja se nalazi u centru grada, što smanjuje potrebu za prevozom.

 

 

3. Cirih, Švicarska

 

Jedan od ključnih razloga ovako visoke pozicije, ali i dokaza predanosti ovog grada zaštiti okoliša, predstavljaju ulaganja u održive izvore energije i energetsku efikasnost. Najbolji primjer toga je činjenica da Cirih za cilj ima smanjiti potrošnju energije na samo 2000 vati po osobi. Istovremeno, zanimljivo je i da su građani Švicarske prvaci kada je riječ o recikliranju, pa se tako 94% starog stakla i 81% plastičnog otpada odlaže na mjesta predviđena za recikliranje.

 

Sistem javnog prijevoza ovog grada čini iznimno održiv i funkcionalan model, koji predstavlja iznimno pozitivan primjer.

 

 

4. Beč, Austrija

 

Pored velikog broja zelenih površina koje ga ukrašavaju, Beč istovremeno nudi i brojne mogućnosti za korištenje ekološki prihvatljivih prevoznih sredstava, poput gradskih bicikala ili Segwaya. Vrhunski razvijena biciklistička infrastruktura čini korištenje bicikala u ovom gradu veoma jednostavnim. Kao još jedna alternativa pojavljuje se i „eko taksi“, koji koristi hibridno ili plinsko gorivo.

 

Beč je, istovremeno, i raj za ljubitelje eko odjeće. Svim zainteresiranim kupcima dostupno je nekoliko desetina prodavnica različitih stilova, čiji proizvodi su u skladu sa standardima bio-kvalitete, reciklirane ili veganske odjeće, kreirane u korektnim radnim uvjetima.

 

 

5. Kopenhagen, Danska

 

Građani Kopenhagena kao prevozno sredstvo najviše koriste bicikla, bez obzira na vremenske uvjete, zbog čega broj bicikala u ovom gradu premašuje broj automobila. Ovo je samo jedna od inicijativa koja glavni grad Danske čini održivim i ekološki prihvatljivim. Istovremeno, grad ima za cilj postati prvim karbonski neutralnim glavnim gradom na svijetu, do 2025. godine.

 

Neke od inicijativa koje predstavljaju pozitivan primjer su dizajn infrastrukture (npr. kreiranje tzv. zelenih krovova i novih zelenih površina), zamjena dizel autobusa javnog prevoza sa električnim, osiguravanje (i zadržavanje) kvalitete pitke vode, kontinuirano pošumljavanje, i slično.

 

Sarajevo, 20.11.2018. Federalna vlada je prihvatila zaduženje Federacije BiH po Sporazumu o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), jedne od institucija Svjetske banke, za realizaciju Projekta energetske efikasnosti za BiH, u iznosu od nešto više od 16 miliona eura. Taj iznos čini 60 posto ukupno odobrenih sredstava za BiH od skoro 30 miliona eura.

 

Inače, razvojni cilj ovog projekta jeste pokazati prednosti poboljšanja energijske efikasnosti u objektima javnog sektora i podržati razvoj prilagodljivih modela finansiranja iste. U protekle dvije godine, u okviru BEEP projekta, obnovljeno je 37 objekata iz javnog sektora, od čega su 24 obrazovne i 8 zdravstvenih institucija, te 5 drugih javnih objekata. U implementaciju energijski efikasnih mjera, investirano je 18.347.847,22 KM, dok se uštede procjenjuju na 2.022.270,1 KM, te je smanjena emisija CO2 za 4.900,6 (t/god).

 

Pored ušteda, ostvaruju se i značajne društvene koristi poput toplijih prostorija, boljeg osvjetljenja te kvalitetnijeg zraka. Time se doprinosi smanjenju zdravstvenih problema i poboljšanju uvjeta za korisnike. U konačnici se procjenjuje da od povećanja energijske učinkovitosti korist ima oko 400 hiljada korisnika objekata u javnom sektoru u Federaciji BiH

 

Zajam je odobren s rokom otplate od 32 godine, sa uključenim sedmogodišnjim grace periodom.

Osnovna škola “Musa Ćazim Ćatić” iz Zenice jedna je od obrazovnih institucija na čijem objektu su, u okviru Projekta energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu (BEEP), implementirane mjere energijske efikasnosti, poput zamjene vanjskih otvora, ugradnje ventila sa termostatskim glavama na radijatorima, ugradnje opreme za potrošnju energije i termoizolacije fasade. Na ovaj način investirano je 455.782 KM (sa PDV-om).

Kako cilj projekta nisu samo investicije u mjere energetske efikasnosti, nego i u podizanje svijesti korisnika javnih ustanova, u okviru projekta su organizovane i edukativno – zabavne radionice. Glavni lik ovih radionica je super junak Beepster, koji dolazi sa druge planete kako bi učenicima prenio poruku o važnosti energijske efikasnosti. Tako učenici imaju priliku učiti o važnosti teme, ali i dobiti praktične savjete na zabavan način.

 

Radovi na ovoj školi završeni su 2016. godine, a kroz kratki intervju, direktor OŠ “Musa Ćazim Ćatić”, gospodin Esad Ćorović, osvrnuo se na njihov značaj, te na reakcije uposlenika, ali i učenika i roditelja nakon radova.

 

 

1. Koji su osnovni problemi sa kojima se OŠ “Musa Ćazim Ćatić” suočavala po pitanju potrošnje energije?

 

Esad Ćorović: Problemi sa kojima smo se suočavali su dotrajale toplovodne cijevi i radijatori. Česta je bila i pojava da pucaju što je prouzrokovalo obustavu grijanja i oštećenja podnih podloga.

 

2. Koji su sve radovi u sklopu BEEP projekta izvršeni u Vašoj školi i koliki je značaj implementiranih mjera za učenike i uposlenike škole?

 

Esad Ćorović: U našoj školi, nakon implementacije projekta energetske efikasnosti ugrađen je kalorimetar na podstanici i ugrađeni su ventili za regulaciju na radijatorima. Implementacija ovih mjera veoma je važna za učenike i radnike škole.

 

3. Osim što su poboljšani uslovi rada za učenike i nastavnike, implementacija energijski efikasnih mjera doprinijela je i smanjenju troškova i finansijskoj uštedi?

 

Esad Ćorović: Implementacijom projekta energetske efikasnosti uštede su značajne. U centralnoj školi novčane uštede su i do 30 posto.

 

4. Kakve su reakcije učenika i roditelja, da li su oni zadovoljni urađenim i koliko osjete konkretna poboljšanja?

 

Esad Ćorović: Zadovoljni smo radom implementacione jedinice projekta. Reakcije učenika i roditelja su pozitivne. Često ističu svoje zadovoljstvo kako vanjskim izgledom škole tako i unutrašnjim efektima.

 

5. U Vašoj školi je, u sklopu BEEP projekta, održana i Beepster edukativna radionica za djecu. Koliko se u sklopu nastave djeca educiraju u energijskoj efikasnosti? Da li mislite da im nastavni program osigurava dovoljno informacija? Koji oblik edukacije može pomoći da se podigne njihova svijest i ponašanje učini energijski efikasnijim?

 

Esad Ćorović: Na pojedinim časovima redovne nastave i vannastavnih aktivnosti, učenici se educiraju po pitanju energetske aktivnosti. Međutim, smatram da bi edukacija učenika mogla biti bolja kroz organizovanje radionica, prikazivanjem video priloga, formiranjem timova učenika za kontrolu i evidenciju efekata energijske efikasnosti. i sl.

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini školarcima ne pruža potpuno adekvatno znanje o energijski efikasnom ponašanju, stoga u pomoć stiže Beepster, super junak sa druge planete koji igru, učenje i tehnologiju spaja u jednu korisnu cjelinu i djeci prenosi svoje znanje o značaju energijske efikasnosti.

 

U okviru “Najvećeg projekta energijske efikasnosti u BiH” i održanih radionica, Beepstera je upoznalo više od 650 učenika iz 13 škola širom Federacije. Riječ je o projektu Vlade Federacije BiH koji je finansiran sredstvima Svjetske banke, a implementira se u okviru Ministarstva prostornog uređenja FBiH.

“Svaki put kada neko ostavi upaljeno svjetlo u toku dana ili ostavi punjač uključen u utičnicu, a da ne puni svoj mobitel, tablet ili neki drugi uređaj, energija se troši. Svojim energijski efikasnim ponašanjem možete spasiti zemlju” – savjetovao ih je Beepster.

 

Na Beepsterovoj radionici, učenici su imali priliku pogledati i animirani film o klimatskim promjenama. Također, Beepster im je predstavio i Beepomat, uređaj koji na jednostavan način ilustruje kako neracionalno korištenje energije iz fosilnih goriva dovodi do globalnog zagrijavanja.

 

 

 

Nakon mnogo korisnih savjeta i informacija o značaju energijske efikasnosti i posljedicama globalnog zatopljenja, druženja i zabave, Beepster je učenicima podijelio satove koji će ih svaki dan podsjećati da je vrijeme da pomognu planeti Zemlji.

 

U videu pogledajte pozitivne reakcije učenika, te kako je prošlo Beepsterovo druženje sa najmlađima.

 

 

 

Super junak Beepster posjetio školarce u Sarajevu

 

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini školarcima ne pruža potpuno adekvatno znanje o energijski efikasnom ponašanju, stoga u pomoć stiže Beepster, super junak sa druge planete koji igru, učenje i tehnologiju spaja u jednu korisnu cjelinu i djeci prenosi svoje znanje o značaju energijske efikasnosti.

 

Na vanrednom času, u OŠ “Isak Samokovlija” u Sarajevu, Beepster je učenicima prenio važnu poruku.

 

 

”Vaša planeta, vaš jedini dom, je u velikoj opasnosti” – rekao je Beepster iznenađenim učenicima. “Svaki put kada neko ostavi upaljeno svjetlo u toku dana ili ostavi punjač uključen u utičnicu, a da ne puni svoj mobitel, tablet ili neki drugi uređaj, energija se troši. Svojim energijski efikasnim ponašanjem možete spasiti zemlju” – savjetovao ih je Beepster.

 

 

 

Na Beepsterovoj radionici, učenici su imali priliku pogledati i animirani film o klimatskim promjenama, te učestvovati u interaktivnom kvizu znanja BEEPomanija i provjeriti svoje znanje o energijskoj efikasnosti. Također, Beepster im je predstavio i Beepomat, uređaj koji na jednostavan način ilustruje kako neracionalno korištenje energije iz fosilnih goriva dovodi do globalnog zagrijavanja.

 

 

Radionice ovog tipa održavaju se u gradovima širom Bosne i Hercegovine, u osnovnim školama koje su obnovljene ili su u fazi obnove u okviru projekta Svjetske banke “Bosnia Energy Efficiency Project” (BEEP).

 

U okviru BEEP projekta, izvršena je obuka na temu Energijski menadžment na nivou javnih objekata i  Energijski menadžment na nivou Općina/Kantona, s ciljem dodatne edukacije o mjerama energijske efikasnosti.

 

Učesnici obuke bili su predstavnici 18 javnih objekata koji su bili predmet implementacije EE mjera kao i predstavnici lokalnih zajednica Općina/Kantona na kojima se ti objekti nalaze.

 

Prije održavanja obuke, svim učesnicima je radi lakšeg praćenja predviđenih tema, podijeljen pripremljeni pisani materijal, kako bi se mogli upoznati sa sadržajem obuke, te imali priliku aktivno učestvovati u obuci kroz izradu predviđenih radnih zadataka.

 

Teme za obuku Energijskih menadžera na nivou javnih objekata bile su:

 

1. Energijski menadžment u lokalnoj upravi

2. Implementacija mjera energijske efikasnosti u sektoru zgradarstva

3. Analiza implementiranih mjera i njihovih efekata (sa osvrtom na stvarne primjere)

4. Obnovljivi izvori energije u zgradarstvu

5. Upravljanje KGH sistemima:

• Vrste goriva

• Podešavanje opterećenja prema vanjskoj temperaturi

• Korištenje regulacije (u kotlovnici i na grijnim tijelima)

• Opsluživanje kotlovnice i monitoring opreme

• Kontrolisanje uslova u prostorijama nakon primjene mjera energijske efikasnosti

6. Terenska posjeta objektima u kojima su provedene mjere EE

Tema za obuku Energijskih menadžera na nivou Općina/Kantona bile su:

 

1. Energijski menadžment u lokalnoj upravi

2. Legislativa (Pravni okvir) u oblasti energijske efikasnosti u zgradarstvu u F BiH

3. Analiza implementiranih mjera i njihovih efekata (kvalitativna i kvantitativna)

4. Napredno lokalno energijsko planiranje

5. Inovativni modeli finansiranja i ugovaranja projekata energijske efikasnosti

6. Lokalni akcioni planovi za održivu energiju

Grupe su na kraju obuke uradile i radni zadatak iz teme SEAP sa fokusom na energijski bilans i analizu mjerenja energijske efikasnosti. Svi polaznici obuke pokazali su zadovoljavajuće poznavanje materije iz predmetne oblasti, kroz pripremljene tekstove u sklopu provjere stečenog znanja.

 

Ono što posebno trebamo istaći jeste podatak da je odziv svih pozvanih na obuku bio sto postotan, te da su učesnici izrazili veliki interes kroz dvodnevnu obuku, te pokazali i predstavili pozitivne efekte u objektima iz kojih dolaze, nakon implementacije mjera EE. Također, raduje nas da su pokazali i izraženu svijest o značaju ove problematike.

 

 

Učesnici su iznijeli i probleme vezane za način ugovaranja usluga grijanja i nabavke energenata (što je uglavnom van njihove nadležnosti) s kojima se susreću. To dovodi do umanjenog interesa i mogućnosti za potencijalnim uštedama u tom segmentu. Ova tema bi svakako trebala biti predmet narednih koraka, prije svega kod dogradnje pravnog okvira.

 

Opšta ocjena svih prisutnih je da se ovakav proces obuka i usavršavanja treba ponavljati i proširivati sa tematikom i brojem učesnika.