Mjesec: August 2020.

Nakon vremena provedenog u samoizolaciji zbog pandemije COVID-19, te trenutne ograničenosti kretanja van granica države, mnogi su iskoristili svoje vrijeme za istraživanje prirodnih bogatstava širom BiH. Ugodne ljetne temperature daju priliku da se što više vremena provodi van kuće i uživa u blagodatima prirode. Bilo da ste se odlučili na šetnju nekom ravnicom ili šumom, planinarenje ili možda kampiranje na nekom od jezera ili rijeka, boravak u prirodi je zbog mnogočega koristan. Ali priroda iziskuje da se prema njoj ponašamo s oprezom i poštovanjem, dok ljudi često zaborave na pravila ponašanja u prirodu i važnosti njenog očuvanja. Eksperti Projekta energetske efikasnost za BiH (BEEP), koje implementuje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, naglašavaju benefite boravka u prirodu, te vas podsjećaju da pazite na prirodu kako bi i ona pazila na vas.

Ljudi često, u želji da istraže mnoge nepristupačne krajeve prirode, ne razmišljaju o posljedicama i šteti koju nanose sebi i prirodi. Takvim ponašanjem doprinose nestajanju biljnog i životinjskog svijeta i kompleksa šuma. Šume su najodgovornije za proizvodnju kisika koji udišemo, i to je najbitnija stvar koju mnogi totalno zanemare kada borave u prirodi. Uništavanjem šuma doprinosimo stvaranju efekta staklene bašte, jer su šume najbolji regulator emisije stakleničkih plinova koja je direktan uzrok globalnog zagrijavanja.

Čest problem, kada je boravak ljudi u prirodi u pitanju, jeste i vatra. Ukoliko odlučite da zapalite vatru u prirodi, bilo da se ugrijete ili pripremite hranu, morate imati na umu više stvari. Ognjište i materijal za potpaljivanje vatre se mora smjestiti na sigurnoj udaljenosti od bilo kakvih objekata i površina koje bi vatra i dim mogli ugroziti. Ukoliko puše jači vjetar, obavezno je napraviti odgovarajući sigurnosni pojas oko vatre, ali uvijek trebate biti spremni da nazovete vatrogasnu službu u slučaju gubitka kontrole nad vatrom. Također, pazite da vatru sigurno ugasite nakon upotrebe i pazite gdje bacate opuške. I najmanja iskra je dovoljna da prouzrokuje veliku katastrofu.

Dok šetate prirodom, uživate u prelijepim krajolicima i udišete svježi zrak, obratite pažnju na smeće. Nosite sa sobom uvijek praznu vrećicu koja će vam koristiti za otpatke koje možda imate, te ih bacajte na mjesta namijenjena za to, a ne na šumsko tlo. Ukoliko i vidite da je neko prije vas prošao istim putem i iza sebe ostavio neko smeće, nemojte da vam bude teško to pokupiti i kasnije baciti u kantu, čim na nju naiđete. Vrijeme razgradnje čak i najmanjih komada smeća traje jako dugo, te šteti, kako tlu i biljkama, tako i životinjskim vrstama koje borave u prirodi. Jednoj plastičnoj boci je potrebno 100 do 1000 godina da se razgradi, žvakaćoj gumi do 5 godina, odgriscima jabuke 3 do 6 mjeseci, a plastičnoj vrećici 450 do 1000 godina. Poštujte životinjski i biljni dom kao što poštujete svoj i ne bacajte smeće tamo gdje ono ne pripada.

Boravkom u prirodi smanjujete upotrebu automobila i samim time doprinosite zaštiti okoliša. Velika količina ispuštenog ugljen dioksida iz vozila ima značajne posljedice na okoliš, ali i zdravlje ljudi, životinja i biljaka. Ugroženi su cijeli ekosistemi, jer izgaranjem fosilnih goriva dolazi do oslobađanja toksičnih spojeva kao što su CO2, benzen, te čestice olova i druge krute tvari koje iz zraka ulaze u tlo i vodu, time ih zagađujući. I ne samo to, istraživanje koje je sprovela britanska nezavisna institucija za naučno ispitivanje zagađenja u saobraćaju, Emisions Analytics, otkrila je da prosječni porodični automobil prilikom vožnje proizvodi 1.289 puta više štetnih čestica nego ispušni gasovi.

Imajte na umu da, što više vremena boravite u prirodi, manje vremena provodite zatvoreni u kući, sjedeći za televizorom, laptopom ili besciljno buljeći u mobitel. Boravak u prirodi doprinosi vašem fizičkom i psihičkom zdravlju, jača imunitet, poboljšava kvalitetu sna, smiruje i oslobađa stres, te je odlična prilika za tjelovježbu. Dok vi vrijeme provodite u prirodi, ne zaboravite da pazite šta ostavljate kod kuće. Pogasite sva svjetla, isključite aparate iz zida, te ostavljajte grijanje/hlađenje na umjerenoj temperaturi dok se ne vratite. Boravkom u prirodi, manje koristite električne uređaje kod kuće i doprinosite energetskoj efikasnosti.
Ovo su samo neki savjeti koje trebate da imate na umu kada odlučite da provedete vrijeme u prirodi, ali će pomoći ne samo vašem životu, nego i našoj planeti.

Zasigurno se ljeti iznova pitate kako to da je baš ovo ljeto toplije od prošlog. Da li su ljeta toplija ili postajete osjetljiviji na vrućinu kako starite? Godine nisu problem, ali globalno zatopljenje jeste. Prema istraživanjima stručnjaka, temperatura će se, u cijeloj BiH, do 2030. godine, povećati do jedan stepen, s rapidnim porastima u ljetnom periodu, te uz nejednake promjene količine padalina.

Mnogi kontinuirano pokušavaju pronaći način da rashlade sebe i prostorije u kojima borave. Klima uređaju su svakako jedna od najčešće odabranih opcija, ali koje to greške ljudi često čine u ovom procesu? Eksperti Projekta energetske efikasnost za BiH (BEEP), koje implementuje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Vam donose savjete kako se što efikasnije rashladiti u toplim ljetnim danima/noćima.

Stavite prozorima naočale

Nisu naočale na koje ste prve pomislili, ali štite naše prozore i prostore u kojima se nalazimo. Roletne, tamni zastori ili žaluzine; svi oni štite prostorije od vanjske toplote i sunčevih zraka. Za sobe na nižim spratovima, savjetujemo da okrenete roletne prema gore kako bi spriječili prodiranje toplote. Navečer, kada su temperature niže, otvorite prozore, smaknite sve „naočale“ sa njih i prozračite prostorije. A ujutro zatvorite prozore, opet navucite zaštitu preko njih, te ostavite zamračene prostorije tokom dana.

Smanjite korištenje kućanskih aparata

Trudite se da tokom dana izbjegavate korištenje uređaja koji dodatno zagrijavaju vaš životni prostor. Aparate kao što su pegle, mašine za veš ili suđe koristite noću. Izbjegavajte najveći izvor topline – vašu peć – i kuhajte vani (ukoliko imate tu mogućnost) ili sačekajte noć i pripremajte jela za sljedeći dan. Ukoliko tokom dana neke uređaje ne koristite često, isključite ih – računari, bespotrebna svjetla, čak i televizor, ukoliko vam je uključen samo da „proizvodi pozadinsku buku“. Svi ti uređaju dodatno zagrijavaju vaš prostor i time bespotrebno dižu temperaturu u vašim prostorijama. Ljetni termini jeftinije struje su od 23:00 do 08:00 sati, pa peglu u ruke dok vas hladi večernji povjetarac. Dok vi spavate, neka mašina obavi svoj posao, a vi uživajte u ugodno ohlađenoj sobi.

Uštedite na svjetlu

Dok preporučujemo da manje koristite svjetla u prostorijama, barem tokom dana, kako se prostorije ne bi dodatno zagrijavale, postoje i bolje, alternativne varijante kada vam je svjetlo neophodno. Tzv. štedne sijalice ili kompaktne fluorescentne (CFL) sijalice za istu količinu svjetlosti troše manje električne energije od običnih sijalica s žarnom niti, te imaju duži vijek trajanja od klasičnih sijalica, i to čak 8-15 puta. Posebno zbog manje potrošnje električne energije i samim time manje kontaminacije okoline ispušnim plinovima elektrana na fosilna goriva, razne organizacije nastoje na mnoge načine povećati upotrebu štednih žarulja, te s druge strane smanjiti upotrebu klasičnih sijalica.

Manje je više!

Ako vam u borbi protiv visokih temperatura nije dovoljna lepeza, ventilator ili napitak s puno leda, te se odlučite isključivo za klima uređaj, onda to činite umjereno. Nikad nam nije ugodno kada uđemo u trgovine tokom ljeta, gdje je temperatura često 15-20 stepeni niža nego vani. Zato imajte na umu da razlika između vanjske temperature i one u klimatiziranom prostoru ne bi smjela biti veća od 6°C. Ukoliko izlazite iz prostora u kojem boravite, ostavite klima uređaj na ugodnih 25 stepeni.

Think green!

Kućne biljke ne samo da izgledaju fantastično, one zapravo troše vrući zrak iz prostorije za svoje prirodne procese. Biljke mogu održavati vašu kuću hladnom jer gube vodu tokom transpiracije, koja hladi zrak oko biljaka, ostavljajući je pročišćenom i svježom. Ako tražite prirodan i jeftin način održavanja kuće hladnom, razmislite o nabavci nekih od ovih biljaka, koje mogu pomoći u snižavanju temperature: aloe vera, fikus, paprat, tzv. svekrvin jezik, ili zlatni puzavac. Na ovaj način, prostorije će vam biti ljepše i ugodnije za boravak u njima.

I pored ovih savjeta, ne zaboravite da unosite dosta tečnosti tokom ljetnih dana, nosite laganu i prozračnu odjeću i tuširajte se umjereno hladnom vodom kako bi se dodatno rashladili.