Ispunjava li BiH svoja zaduženja po pitanju energijske efikasnosti?

BiH je pristala implementirati evropske direktive na polju energijske efikasnosti

Ratifikacijom Ugovora o Energetskoj zajednici 2006. godine, Bosna i Hercegovina se obavezala da će oblast proizvodnje, transporta, distribucije i korištenja energije regulisati po standardima Evropske Unije. Drugim riječima, pristala je implementirati evropske direktive koje se odnose na ovu oblast i smanjiti potrošnju energije, te izraditi akcione planove za postizanje ciljnih ušteda.

 

Jedna od direktiva nalaže javnom sektoru da mora preuzeti vodeću ulogu u implementaciji standarda energijske efikasnosti u svojim zgradama. Vođeno tom obavezom, Federalno ministarstvo prostornog uređenja je, uz kreditna sredstva Svjetske banke, pokrenulo Projekat energetske efikasnosti za BiH (BEEP), u okviru kojeg se mjere energijske efikasnosti implementiraju na javnim objektima u Federaciji BiH. U fokus ovog projekta su, prvenstveno, stavljene zgrade visoke društvene važnosti, poput objekata obrazovnih i zdravstvenih institucija, ali i drugi objekti javne namjene.

 

U okviru ovog projekta je, u obnovu 37 objekata, investirano oko 18,5 miliona KM, čime su postignute uštede od oko 2,5 miliona KM godišnje, a emisija CO2 je smanjena za oko 5.250 tona godišnje.

 

Tako je, pored ekonomskih benefita, implementacija ovog projekta rezultirala i doprinosom ispunjenju postavljenih ciljeva za energijsku efikasnost BiH. Posebno je značajan doprinos ispunjenju sektorskog cilja za javne usluge, koji iznosi 2,87%. Istovremeno, projekat je doprinio i smanjenju ukupne potrošnje energije u BiH, za 0,39%.

 

Istovremeno, doprinos je primjetan i po pitanju tzv. horizontalnih mjera iz Akcionog plana za energijsku efikasnost u FBiH. Tako je, kroz aktivnosti projekta BEEP, informacije o energijskoj efikasnosti dobilo preko 200.000 osoba, a rezultati društvenog monitoringa i evaluacije su pokazali značajno povećanje društvene svijesti o ovoj temi. Zabilježeni su porasti indeksa svjesnosti građana i korisnika javnih zgrada o energijskoj efikasnosti, kao i indeksa zadovoljstva korisnika (grijanjem, ventilacijom, osvjetljenjem, akustikom i opštim unutrašnjim komforom).

 

Dakle, zaključujemo da strateška implementacija mjera energijske efikasnosti višestruko doprinosi našoj zemlji. Tako je, realizacijom projekta BEEP, pored benefita ekonomske, ekološke i društvene prirode, ostvaren i doprinos ispunjenju ciljeva postavljenih Akcionim planom, čijem se ispunjenju BiH obvezala Ugovorom o Energetskoj zajednici.

 

Dakako, za pouzdaniju procjenu doprinosa ispunjenju ciljeva za smanjenje potrošnje energije, neophodno je vršiti monitoring potrošnje energije i postizanja toplotnog komfora i u narednim godinama, te uključiti rezultate svih realizovanih radova utopljavanja i obnove javnih zgrada.

 

Kako ljeti uštediti na računima za struju?

Ljeto sa sobom donosi visoke račune, stoga vam donosimo jednostavne i efikasne savjete koji će vam olakšati uštedu

 

Duži dani, sunčano vrijeme, druženje s društvom, ljetovanje, plaža, sunce, more… Sve su to razlozi zašto volimo ljeto i željno ga očekujemo tokom cijele godine. No, sada kad je konačno stiglo, sa sobom je donijelo i neizbježnu potrebu za rashlađivanjem, koju osjetimo i po povećanim troškovima. Zato vam donosimo 5 jednostavnih i efikasnih savjeta, koji će vam olakšati borbu protiv visokih računa.

 

  1. Roštiljajte!

Vrućim ljetnim danima kuhanje može biti nepodnošljivo. Kućanski aparati, poput frižidera ili šporeta, generiraju dodatnu toplotu, te mogu povećati sobnu temperaturu za čak 10 stepeni. Temperaturu kuhinje, ali i troškove električne energije, možete smanjiti korištenjem mikrovalne pećnice ili roštiljanjem. Korištenje mikrovalne će značajno smanjiti potrošnju energije, istovremeno proizvodeći manje toplote, a roštiljanje će vam pritom omogućiti i uživanje u ljetnim danima i ugodnom društvu.

 

  1. Koristite hladnu ili mlaku vodu za pranje veša

Izbjegavajte korištenje tople vode kad god je to moguće. 90% energije koju koristi mašina za pranje veša potrebno je za zagrijavanje vode, stoga će pranje hladnom vodom omogućiti značajnu uštedu.

 

Istovremeno, s obzirom da se potrošnja vode ljeti obično povećava zbog brige o biljkama u vrtu, jedan od načina zadržavanja istog nivoa potrošnje vode jeste zalijevanje cvijeća ili trave rano ujutro ili predvečer, čime se smanjuje isparavanje vode na ljetnim vrućinama.

 

  1. Iskoristite toplo vrijeme

Ljeto sa sobom donosi toplije vrijeme i brojne benefite, a na nama je da ih iskoristimo za smanjenje potrošnje energije i računa za struju. Stoga, sušite čist veš na zraku, umjesto u sušilici. Isti princip vrijedi i za suđe; koristite hladnu vodu za pranje i pričekajte da se suđe osuši samo, umjesto korištenja programa za sušenje. Korištenjem sunčeve svjetlosti ćete također smanjiti količinu potrošene električne energije, a provjetravanjem prostorija u večernjim satima ćete svoj stambeni prostor rashladiti bez korištenja klima uređaja.

 

  1. Obratite pažnju na elektronske uređaje

Uređaje koji generiraju toplotu, poput lampi ili televizora, nemojte postavljati u blizini termostata. Kreiranjem dodatne toplote, ovi uređaji mogu „prevariti“ termostat predstavljajući sobu toplijom nego što jeste i time postati razlog povećanog rada klima uređaja, što će rezultirati i većom potrošnje energije. Istovremeno, ove uređaje je potrebno gasiti ukoliko se ne koriste, kako ne bi generirali nepotrebnu dodatnu toplotu.

Također, važno je napomenuti i da svi uređaji u stanju pripravnosti i dalje troše električnu energiju, koja može iznositi i do 10 posto prosječne godišnje potrošnje, stoga je njihovo isključivanje od iznimnog značaja.

 

  1. Koristite LED rasvjetu

Zavjese ili roletne će blokirati sunčevu energiju i time smanjiti zagrijavanje prostorije. No, istovremeno će izazvati potrebu za većom količinom umjetne svjetlosti. Stoga, pazite koje sijalice koristite, jer one sa žarnom niti 90% energije koju koriste pretvaraju u toplotnu. S druge strane, LED sijalice koriste 75% manje energije i traju 50 puta duže od tradicionalnih, ostvarujući tako uštede na računima za struju i troškovima zamjene.

5 savjeta za rashlađivanje prostorija bez dodatnih troškova

Istražujemo za vas: Kako se rashladiti bez povećanja potrošnje električne energije?

 

Dolaskom ljeta i visokih temperatura, ugodan boravak u prostorijama postao je poprilično izazovan. Sinonim za duboki hlad unutar svih objekata najčešće je klima, ali nju značajno osjetimo i na računu za struju. Uzimajući u obzir da je, u sezoni dodatnih troškova godišnjih odmora, svaka ušteda zlata vrijedna, razgovarali smo s Jasminom Mangafić, voditeljicom Projekta energetske efikasnosti za BiH (BEEP), koji implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja. Stoga vam donosimo nekoliko korisnih savjeta koji će vam pomoći da energijski efikasno rashladite svoje prostorije, bez povećanja potrošnje električne energije.

 

  1. Spustite roletne

Roletne i zavjese će blokirati sunčevu toplotu, pa će vaš stambeni prostor biti hladniji za nekoliko stepeni. Roletne možete spustiti ujutro, prije izlaska iz kuće ili polaska na posao, a spuštene mogu ostati do večeri, kada temperatura padne. Tada obavezno prozračite stan i pustite svježi zrak unutra, jer je za ugodan boravak i rad, pored temperature, važna i kvaliteta zraka.

 

  1. Umjesto klima uređaja, nabavite ventilator

Stručnjaci iz sektora energijske efikasnosti preporučuju upotrebu ventilatora, jer koriste značajno manje količine struje od klima uređaja. Ventilatori ne snižavaju temperaturu prostorije, već raspoređuju zrak koji, kada pravilno cirkulira, lakše održava optimalnu temperaturu.

 

Ventilatori, umjesto prostorija, simulacijom vjetra rashlađuju ljude. Stoga ih ugasite kada niste u sobi, te tako dodatnom uštedite na računu za električnu energiju.

 

Osim što ne troše veliku količinu energije, ventilatori imaju još nekoliko prednosti: instalacija i održavanje su jednostavni, uređaj je prenosiv i prilagodljiv, a cijene pristupačne.

 

  1. Podesite temperaturu termostata 

Ukoliko ste se ipak odlučili za klima uređaj, podesite ga na odgovarajuću temperaturu. Idealna temperatura je različita za svaku prostoriju, pa je tako za hodnik preporučeno od 14 do 17 stepeni, spavaću sobu 17 stepeni, kuhinju i radnu sobu od 17 do 21 stepen, a za dnevni boravak od 20 do 23 stepena.

 

Također, korištenje pametnog termostata će vam, automatskim isključivanjem prilikom dostizanja željene temperature, omogućiti kontinuiranu kontrolu toplote u prostorijama, time sprečavajući bespotrebnu potrošnju energije.

 

  1. Smanjite korištenje kućanskih aparata

Toplim ljetnim danima izbjegavajte korištenje kućanskih aparata, poput sušilice, mašine za veš ili suđe, barem tokom dana. Također, izbjegavajte korištenje pećnice, a nju zamijenite kuhanjem na električnom šporetu ili korištenjem mikrovalne. S ozbirom da sve ove aktivnosti generiraju dodatnu toplotu koja se nakuplja u vašem stanu ili kući, njihovo izbjegavanje će rezultirati manjim potrebama za rashlađivanjem.

 

  1. Spriječite ulazak toplog zraka

Prevencija ulaska toplog zraka, odnosno smanjenje količine zraka koja nekontrolirano prodire u vašu kuću ili stan je učinkovit način smanjivanja troškova hlađenja ljeti, ali istovremeno i grijanja zimi. Dobra izolacija objekta, u kombinaciji sa novijim i kvalitetnijim otvorima, značajno će pomoći u zadržavanju vašeg životnog prostora svježijim. U slučaju da vaš budžet ne dozvoljava promjenu otvora, zaptivanje prozora je još jedan od načina da povećate njihovu efikasnost.

Top 5 ekološki najosvještenijih gradova

Briga o okolišu tema je koja svakim danom prikuplja sve više pažnje.

 

Briga o okolišu tema je koja svakim danom prikuplja sve više pažnje. Razlog tome je činjenica da je planeta Zemlja zagađenija nego ikad prije, a stopa njene kontaminacije raste zabrinjavajućom brzinom.

 

Smanjenjem karbonskog otiska, s ciljem sudjelovanja u rješavanju ovog problema, nekolicina gradova se izdvaja na putu ka tituli zelenog grada. Stoga Vam predstavljamo 5 ekološki najosvještenijih gradova na svijetu, prema Indeksu održivih gradova, od koji možemo učiti.

 

 

1. Štokholm, Švedska

 

Grad Štokholm strateški je posvećen smanjenju karbonskog otiska i poboljšanju kvalitete zraka, što su ujedno i glavni razlozi njegove liderske pozicije na ovoj listi.

 

Trećinu grada čine zelene površine, koje se sastoje od čak 12 velikih parkova, a zanimljiv je i podatak da Vlada ovog grada podržava stanovnike u procesu kreiranja novih zelenih površina. Štokholm je poznat i po recikliranju otpada, od kojeg se potom pravi biogas.

 

Glavni grad Švedske, istovremeno i prvi grad koji je osvojio titulu Evropske zelene prijestolnice, svoju emisiju štetnih gasova je, od 1990. godine do danas, smanjio za 25%.

 

 

2. Frankfurt, Njemačka

 

Frankfurt svoju predanost poboljšanju energetskog performansa demonstrira razvojem efikasnog procesa proizvodnje energije. Ovaj grad implementira politiku tzv. Zelene javne nabavke, koja je posebno značajna u sektoru izgradnje. Tako je, od 1999. godine, korištenje tropskog drveta i PVC-a u procesu izgradnje zabranjeno, a kreirane su i strateške smjernice za efikasnu gradnju.

 

Količina otpada se već godinama smanjuje, a grad je investirao i u modernu opremu za njegovo sortiranje, obradu i reciklažu, koja se nalazi u centru grada, što smanjuje potrebu za prevozom.

 

 

3. Cirih, Švicarska

 

Jedan od ključnih razloga ovako visoke pozicije, ali i dokaza predanosti ovog grada zaštiti okoliša, predstavljaju ulaganja u održive izvore energije i energetsku efikasnost. Najbolji primjer toga je činjenica da Cirih za cilj ima smanjiti potrošnju energije na samo 2000 vati po osobi. Istovremeno, zanimljivo je i da su građani Švicarske prvaci kada je riječ o recikliranju, pa se tako 94% starog stakla i 81% plastičnog otpada odlaže na mjesta predviđena za recikliranje.

 

Sistem javnog prijevoza ovog grada čini iznimno održiv i funkcionalan model, koji predstavlja iznimno pozitivan primjer.

 

 

4. Beč, Austrija

 

Pored velikog broja zelenih površina koje ga ukrašavaju, Beč istovremeno nudi i brojne mogućnosti za korištenje ekološki prihvatljivih prevoznih sredstava, poput gradskih bicikala ili Segwaya. Vrhunski razvijena biciklistička infrastruktura čini korištenje bicikala u ovom gradu veoma jednostavnim. Kao još jedna alternativa pojavljuje se i „eko taksi“, koji koristi hibridno ili plinsko gorivo.

 

Beč je, istovremeno, i raj za ljubitelje eko odjeće. Svim zainteresiranim kupcima dostupno je nekoliko desetina prodavnica različitih stilova, čiji proizvodi su u skladu sa standardima bio-kvalitete, reciklirane ili veganske odjeće, kreirane u korektnim radnim uvjetima.

 

 

5. Kopenhagen, Danska

 

Građani Kopenhagena kao prevozno sredstvo najviše koriste bicikla, bez obzira na vremenske uvjete, zbog čega broj bicikala u ovom gradu premašuje broj automobila. Ovo je samo jedna od inicijativa koja glavni grad Danske čini održivim i ekološki prihvatljivim. Istovremeno, grad ima za cilj postati prvim karbonski neutralnim glavnim gradom na svijetu, do 2025. godine.

 

Neke od inicijativa koje predstavljaju pozitivan primjer su dizajn infrastrukture (npr. kreiranje tzv. zelenih krovova i novih zelenih površina), zamjena dizel autobusa javnog prevoza sa električnim, osiguravanje (i zadržavanje) kvalitete pitke vode, kontinuirano pošumljavanje, i slično.