Još od potpisivanja Pariškog sporazuma 2015. godine, na kojem su vlade postigle dogovor o borbi protiv klimatskih promjena, nacionalni lideri pokušavaju poboljšati ekološke politike svojih zemalja. Neki od njih su, na tom putu, postigli primjetne rezultate, koji su ih doveli na vrh EPI (Environmental Performance Index) liste zemalja sa održivim razvojem. Rezultati ove rang liste zasnivaju se na 24 indikatora, poput kvalitete zraka, vode, biodiverziteta, i drugih, fokusiranih na dvije glavne teme: okolišno zdravlje i vitalnost ekosistema. Sam vrh ove liste, tačnije prvih 16 mjesta, u 2018. godini, zauzimaju zemlje Evrope, i to:
1.Švicarska
Zbog bogatih prirodnih resursa, Švicarska se nalazi na top listi svih ljubitelja prirode. Upravo je ta turistička vrijednost jedan od razloga zašto se vlada, ali i lokalno stanovništvo, brinu o zaštiti i održivosti okoliša.
Zasluge za ovako visok rang ove zemlje kriju se iza implementacije uspješnih mjera na mnogim poljima, od kojih se najviše ističe ono zagađenja zraka i vode, te klime i energije. Većina energije koja se koristi u Švicarskoj dobija se iz hidroelektrana, a preostali, manji dio, iz nuklearnih elektrana. Na ovaj način se smanjuju emisije CO2 pri proizvodnji same energije. S druge strane, unatoč činjenici da su emisije štetnih čestica zraka nekad bile skoro iste kao i kod susjednih zemalja Evropske Unije, kvalitet zraka danas je, u ovoj zemlji, značajno viši. Razlog tome je uvođenje mjera koje kontrolišu emisije iz automobila i industrijskih zona.
2.Francuska
Intenzivne mjere Francuske, implementirane s ciljem rješavanja problema otpada hrane, promovisanja zdravog stila života i usvajanje tehnike eko-poljoprivrede, pomogle su u podizanju zemlje na skoro sami vrh ove liste. Na ovaj način, Francuska je pokazala da poboljšanja u poljoprivrednoj proizvodnji ne donose nužno i štetu ekološkim i socijalnim uvjetima. Dakako, i pomak od industrijalizacije tokom proteklih decenija doveo je do poboljšanog stanja okoliša. Tako 30% energije koja se danas koristi u Francuskoj dolazi iz obnovljivih izvora.
Pažnju javnosti privukao je i prijedlog novog propisa Francuske vlade, kojim bi zabranili trgovcima i brendovima odjeće da bacaju ili spaljuju artikle koji se nisu prodali. Umjesto toga, od njih bi zahtijevali da neprodani tekstil i odjeću doniraju organizacijama za reciklažu ili dobrotvornim organizacijama za ponovnu upotrebu.
3.Danska
Dobrom stanju okoliša u Danskoj doprinosi korištenje energije vjetra i kultura korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva. Naime, samo glavni grad zemlje, Kopenhagen, ima oko 400 km biciklističkih staza, dok skoro 40% gradskog stanovništva putuje biciklom.
Jedan od ciljeva vlade ove države je korištenje obnovljivih izvora energije za zadovoljavanje svih potreba, a postići ga planiraju do 2050. godine. Iako zvuči ambiciozno, važno je napomenuti da je Danska svjetski lider u razvoju novih tehnologija na polju korištenja energije vjetra. Tako se danas u ovoj zemlji skoro 40% energije dobiva iz vjetroturbina, a do 2020. godine vlada ove zemlje tu stopu planira povećati na 50%, što bi značajno doprinijelo postavljenim ciljevima za 2050. godinu.
Tzv. „zelene industrije“, u ovoj zemlji, obezbjeđuju i nova radna mjesta velikom broju ljudi, te rezultiraju visokim profitom, svake godine.
4.Malta
Koncept održivog razvoja Malte, kao male ostrvske države sa neograničenim prirodnim resursima, rastućom ekonomijom i visokom gustinom naseljenosti, čini središte ekonomskog, socijalnog i ekološkog razvoja zemlje.
Malta je 2017. godine, prelaskom sa ulja na prirodni plin, promijenila svoj primarni izvor energije. Tako je, danas, čak 70% energije koju koristi ova zemlja proizvedeno korištenjem obnovljivih izvora. U budućnosti, ova zemlja planira nastaviti podržavati dekarbonizaciju i ulaganja u projekte obnovljive energije i energijske efikasnosti, i to uglavnom kroz još obimnije korištenje solarne energije (fotonaponski i solarni grijači vode), toplinskih pumpi i biogoriva, te recikliranjem otpada.
5.Švedska
Najveći dio korištene energije se, i u ovoj zemlji, dobija od obnovljivih izvora, poput toplote i sunčeve energije. Istovremeno, vlada ove zemlje radi na razvijanju tehnologija koje će omogućiti da se korištenjem obnovljivih izvora energije zadovolje sve njihove energijske potrebe. Važan uticaj na smanjenje emisija CO2 u Švedskoj imaju i tzv. „pasivne kuće“ – rezidencije koje imaju drvene okvire i vrlo debele zidove uz čiju pomoć zadržavaju toplotu nastalu kao proizvod ljudskih aktivnosti, poput kuhanja, korištenja uređaja ili kretanja, unutar zidova objekta. Nadalje, ovi objekti imaju i mogućnost recikliranja otpadnih voda.
Švedski grad Växjö nosi titulu „najzelenijeg grada Evrope“ i odlično je mjesto za eko-turizam. Växjö je postao prvi grad koji je postavio cilj da do 2030. godine prestane koristiti fosilna goriva, naravno, uz obaveznu promociju biciklizma kao alternativnog transportnog sredstva.